Istraživa�ki tim na Galapagosu je otkrio da taj �udesan arhipelag skriva dvije a ne jednu vrstu divovske kornja�e.
Na otoku Santa Cruz u galapagoškom arhipelagu nađena je nova vrsta kornja�e imenovana Chelonoidis donfaustoi. Tako je imenovana mala izolirana zajednica kornja�a koja se do sada smatrala istom vrtom kao i Chelonoidis porteri. Genetskom analizom to je nepobitno potvrđeno.
Divovske kornja�e su među najugroženijim životinja osjetljivog ekosustava na Galapagosu što je prije svega rezultat ljudskog kroćenja na taj zaba�eni arhipelag.

Nesvakidašnji fenomen rođenja dvoglavog mladun�eta kornja�e na plaži Sredozemnog mora na krajnjem jugu Turske privukao je veliku pažnju tamošnje javnosti, ali i nau�nika koji trenutno istražuju taj slu�aj, javlja Anadolu Agency (AA).
Profesor s Cuhuriyet Univerziteta Bektas Sonmez je za AA kazao da je mladun�e kornja�e s dva vrata i dvije glave pronađeno u mjestu Samandag u provinciji Hatay, koje je ujedno i jedno od podru�ja u kojima se uz podršku Ministarstva za šumarstvo i vodoprivredu provodi važan projekt zaštite kornja�a, ina�e ugrožene vrste.

Dvoglava kornja�ica duga oko �etiri centimetra i teška 19 grama živjela je 30 dana i uginula.
Sonmez isti�e da je do ove pojave došlo uslijed nepotpune diobe embriona i da je to rijetka, ali ne i dosad neviđena pojava.

Znanstvenici u ameri�koj saveznoj državi Utah pronašli su fosil neobi�ne kornja�e koja je imala svinjsku njušku, a živjela u doba kada i tiranosaurusi i kljunasti dinosaurusi, prenosi Anadolu Agency (AA).

Istraživa�i Povijesnog muzeja u Utahu su na jugu ove savezne države pronašli fosil kornja�e koja je prema tvrdnjama znanstvenika sa Sveu�ilišta u Utahu izumrla prije oko 76 milijuna godina.

Duga oko 60 centimetara i s njuškom poput one kod svinje, ova kornja�a je, prema tvrdnjama znanstvenika, najbizarnija vrsta kornja�e koja je hodala zemljom.

Prva istraživanja ukazuju da je rije� o vrsti koja je živjela u razdoblju tiranosaurusa i kljunastih dinosaurusa, kada je u podru�ju današnjeg Utaha vladala izuzetno vlažna i topla klima i kada su u tom podru�ju bile brojne mo�vare i rijeke.

Sedmopruga usminja�a najveća je kornja�a na svijetu. Može narasti do dva metra i težiti do 900 kilograma. Ovi reptili su jedini preostali predstavnici porodice kornja�a �ije evolucijsko korijenje seže preko sto milijuna godina u prošlost. Nekada su bile rasprostranjene u svakom oceanu, osim Arktika i Antarktike, no danas im u mnogim dijelovima svijeta broj drasti�no opada.

Dok ostale morske kornja�e imaju tvrd, koš�at oklop, crno-plavi oklop sedmopruge usminja�e relativno je fleksibilan i pomalo gumenast na dodir. Grebeni rasprostranjeni uzduž oklopa daju mu hidrodinami�ka svojstva. Sedmopruge usminja�e mogu roniti do velikih dubina (do 1280 metara), što je dublje od bilo koje druge kornja�e, te mogu ostati na toj dubini i do 85 minuta.

Prizor u kojem leptiri slijeću na glavu rije�nih kornja�a u zapadnom dijelu amazonske prašume nije neobi�an, no razlog tome vjerojatno je mnogo �udniji nego što biste pomislili – leptiri slijeću kako bi pili kornja�ine suze. „Leptire, naime, privla�e suze kornja�a jer njihove suze sadrže sol, pogotovo natrij koji je važan mineral i kojeg ima vrlo malo u zapadnoj amazonskoj prašumi“, kaže Phil Torres, znanstvenik sa Sveu�ilišta Rice.

Za razliku od leptira, kornja�e natrij dobivaju preko svoje prehrane koja se uglavnom sastoji od mesa koje sadrži visoke razine soli. Biljojedi se, s druge strane, vrlo �esto moraju suo�iti s nedostatkom natrija i drugih minerala. „Kornja�ine suze ipak nisu jedini izvor soli za leptire – ovi insekti sol dobivaju i iz urina ostalih životinja, korita blatnih rijeka, lokvi i ljudskog znoja“, rekao je student entomologije, Geoff Gallice. Ovo je podru�je, poput mnogih na Zemlji, siromašno natrijem zbog udaljenosti od Atlantskog oceana koji je glavni izvor tog minerala, ali i zbog Anda koje blokiraju �estice minerala nošene vjetrom sa zapada. Prašina i minerali pronalaze put i s istoka sve do sjeverne Afrike, ali mnoge �estice nošene vjetrom ispere kiša prije nego što dospiju do zapadnog dijela prašume.