Morske Kornja�e u Jadranu

Morske kornjaÄ�e su jedini gmazovi koji naseljavaju Jadransko more. Kao i kopnene kornjaÄ�e, spadaju u drevni red Testudines. Sve morske kornjaÄ�e se razmnožavaju na pješÄ‡anim žalima. 150 do 200 jaja liježu u rupe iskopane u pijesku. Kako su pješÄ‡ane plaže omiljena izletišta ljudi, uznemiravanje kornjaÄ�a pri polaganju jaja te kasnije uništavanje jaja i legla ostavili su katastrofalne posljedice na populacije morskih kornjaca u cijelom svijetu. Kornjace cesto stradavaju i u ribarskim mrežama. S obzirom da se radi o životinjama koje dišu plucima, kornjaèe moraju izlaziti na površinu mora da bi udahnule zrak. Iako su razmaci izmeðu dvaju udisaja zraka u normalnim uvjetima kod kornjaca relativno dugi, kada se pod morem zapletu u mreže, zbog stresa vrlo brzo ostaju bez zraka i utapaju se. Ugrožavaju ih i motorne brodice, komercijalno iskorištavanje njihova mesa, jaja i oklopa te, naravno, zagaðenost mora.

Zbog tako jakih negativnih antropogenih uÄ�inaka pala je brojnost populacija svih morskih kornjaÄ�a, pa su stoga sve one strogo zaštiÄ�ene hrvatskim propisima i meðunarodnim konvencijama (Zakon o zaštiti prirode NN 30/94, Pravilnik o zaštiti pojedinih vrsta gmazova (Reptilia) NN 47/95). U Jadranu se mogu naci tri vrste morskih kornjaca, iako u vrlo malom broju.

• Sedmopruga usminjaÄ�a (Dermochelys coriacea)

Sedmopruga usminjaÄ�a živi u toplim i umjereno toplim morima, a u Jadranu i Sredozemnom moru vrlo je rijetka. Duga je do dva metra, a može težiti i do 600 kg (Rekord je 750kg). Za razliku od drugih kornjaÄ�a usminjaÄ�e nemaju tvrdi, kompaktni oklop, već je on kožnat, s mozaikom malih kostiju. Tijelo joj je tamno smeðe boje sa svijetlim mrljama. Hrani se uglavnom salpama i meduzama, ali i drugim morskim životinjama i biljkama. Prema Pravilniku o visini naknade štete prouzroèene nedopuštenom radnjom na zaštiæenim životinjskim vrstama (NN 84/96) novÄ�ana kazna za ubijanje jedinke vrste Dermochelys coriacea iznosi  40 000,00 Kn. 

• Glavata želva (Caretta caretta)

Glavata želva takoðer živi u toplim i umjereno toplim morima. Hrani se ježincima, spužvama, rakovima i mekušcima. Duga je do 1 metra, a boja tijela joj varira izmeðu smeðe i smeækasto-crvene boje. Populacija koja naseljava Jadran dio je populacije koja se razmnožava u Grèkoj. Pretpostavlja se da rijetko i u iznimnim sluèajevima liježu jaja na pješèanim plažama nekih otoka južne Dalmacije. Procijenjeno je da se godišnje u komercijane svrhe ulovi oko 2.500 glavatih želvi. Ako se na umu ima da je cijela mediteranska populacija procjenjena na 5 000 spolno zrelih jedinki, ovakav ulov ima katastrofalne posljedice za ovu vrstu. Prema Pravilniku o visini naknade štete prouzroÄ�ene nedopuštenom radnjom na zaštiæenim životinjskim vrstama (NN 84/96) novÄ�ana kazna za ubijanje jedinke vrsteCaretta caretta iznosi 35.000,00 Kn.

• Golema želva (Chelonia mydas)

Golema želva živi u toplijim morima, a u Sredozemlju i Jadranu vrlo je rijetka. Hrani se morskim biljkama i životinjama. Duga je do 1,5 metar. Tijelo joj je maslinasto zelene ili sivo-smeðe boje pa ju zovu i zelena kornjaÄ�a. Kao i glavata želva, èesta je meta komercijalnog krivolova. Prema Pravilniku o visini naknade štete prouzroÄ�ene nedopuštenom radnjom na zaštiÄ�enim životinjskim vrstama (NN 84/96) novÄ�ana kazna za ubijanje jedinke vrsteChelonia mydas iznosi 40.000,00 Kn.

pisano od: Irina & Saško
Izvor: biol.pmf.hr