Općenito o kornja�ama

KornjaÄ�e (Testudines, ranije Testudinata i Chelonia) postoje već duže od 250 milijuna godina. Na Zemlji postoji malo manje od 300 razliÄ�itih vrsta i od prilike 450 podvrsta. Od toga su sedam morskih, od prilike 250 vrsta živi u slatkoj vodi ili žive terestriÄ�no kao na primjer Geoemyda spengleri, Terrapene carolina, i sliÄ�no, a ostatak živi na kopnu. KornjaÄ�e se ubrajaju u gmazove i bile su na Zemlji još prije nego što su se razvili veliki dinosauri . Sposobnost prilagoÄ‘avanja kornjaÄ�a, Ä�iji su najbliži srodnici krokodili i ptice, osigurala im je postojanje do današnjih dana.

 
Emys blandingii                                          Geoclemys hamiltonii

Rasprostranjenost

Sa izuzetkom polarnih podruÄ�ja, kornjaÄ�e žive na svim kontinentima, u pustinjama morima, rijekama, moÄ�varama i na kopnu, a najviše ih ima u podruÄ�jima umjerene klime i tropa. NaroÄ�ito su brojne vrste u sjevernoj i juznoj Americi i Jugoistocnoj Aziji.

Obilježja

Oklop: sve kornjaÄ�e se odlikuju oklopom koji je u životinjskom svijetu jedinstven. Sastoji se od leÄ‘nog (karapaks) i trbušnog (plastron) dijela, koji su meÄ‘usobno spojeni svojevrsnim koštanim "mostom". U svom donjem dijelu oklop je masivne koštane grade, koji se razvio od kralježnice, rebara i karlicnih kostiju. Preko tog koštanog sloja nalazi se sloj kože. Kod kornjaÄ�a s tzv. mekim oklopom je taj sloj kožast, dok se kod ostalih vrsta preko kože razvio tipiÄ�an ploÄ�asti oklop graÄ‘en od kreatina. PloÄ�e se dijele na grupe (leÄ‘ne, postrane, rubne, repne itd ovisno na kojem dijelu se nalaze), ali se vrlo Ä�esto dogaÄ‘a da se neki primjerak izleže s nekim abnormalnostima tih ploÄ�ica. To se dogaÄ‘a kako u prirodi tako i u uzgoju, a Ä�ini se, da su uzrok neki uvjeti u razdoblju inkubacije jaja.

Prehrana: Suvremene kornjaÄ�e nemaju zube. Raspolažu snažnim "aparatom" za hranjenje koji se razvio od Ä�eljusnih kostiju. Fosilne kornjaÄ�e još imaju zube, ali su se tijekom evolucije izgubili a zamijenjeni su preoblikovanim Ä�eljustima. Kao i svi drugi gmazovi ni kornjaÄ�e ne žvaÄ�u hranu nego gubicom otkidaju komade, pomažući si pri tome prednjim udovima.

Kretanje: I na kopnu i u vodi kornjaÄ�e se kreću krivudavo - tipiÄ�no za gmazove. Pri tome se oslanjaju na oklop što im u vodi smanjuje potrošnju energije. Na kopnu njihovo kretanje cesto djeluje vrlo nespretno. Morskovodnice su razvile meÄ‘u gmazovima jedinstven naÄ�in kretanja. Mašu prednjim udovima koji su se razvili tako da jako podsjećaju na peraje. Na taj naÄ�in pod vodom postižu dosta veliku brzinu uz optimalnu potrošnju energije, što im omogućuje prevaljivanje velikih udaljenosti. I udovi kopnene i slatkovodne kornjaÄ�e pokaziju, da su se prilagodili svom životnom prostoru. Tako se kod većine može utvrditi povezanost s vodom jer imaju manje ili više izražene plivaće kožice.

VeliÄ�ina: Pored velikog broja vrsta Ä�ija se veliÄ�ina kreće izmedu 10 i 30 centimetara, tu su još i morske kornjaÄ�e , i divovske kornjaÄ�e s otoÄ�ja Galápagos i sa Sejšela Ä�ija dužina oklopa može doseći i više od metra.

Osjetila:

• KornjaÄ�e vide jako dobro, a u mraku bolje nego ljudi. I bolje razlikuju boje od ljudi jer, kao i svi gmazovi imaju Ä�etiri receptora za vid. Kretanjem oÄ�nih jabuÄ�ica postiže i prostorno i panoramsko vidno polje.
• NaroÄ�ito im je izraženo osjetilo mirisa. Kad se vidi kornjaÄ�u kako izraženo "pumpa" vratom, to ne znaÄ�i da je zapuhana od napora, nego da upravo "njuška" jer se njen organ njuha nalazi u grlu. Mirisom raspoznaje jestivu hranu a i prepoznaje tlo u koje može zakopati svoja jaja.
• KornjaÄ�e nemaju vanjsko uho. Ne Ä�uju ni približno tako dobro kao ljudi. Umjesto toga, osjete duboke vibracije u svojoj okolini.

Glasanje: Osim tijekom parenja, kornjaÄ�e su uglavnom nijeme. Izuzetak je reakcija na strah: uvlaÄ�i glavu u oklop i pritom ispušta siktav glas koji podsjeća na frktanje. Kad traže mjesto pogodno za polaganje jaja, ženke se glasaju sliÄ�no kao mužjaci tijekom parenja. Taj glas nalikuje stenjanju.

Inteligencija: Spoznajne sposobnosti kornjaÄ�a mogu se mjeriti s onima drugih gmazova. Tako pamte mjesta s hranom, kao i putove za bijeg. Imaju izražen i osjećaj za orijentaciju, ali ne tako dobro kao sisavci. Najinteligentinija KornjaÄ�a je vjerovatno AmeriÄ�ka Glyptemys insculpta. Predpostavlja se da se njena inteligencija može usporediti sa inteligencijom štakora

Dužina života: Ovisno od vrste KornjaÄ�e mogu živjeti jako dugo. Divovske kornjaÄ�e s otocja Galápagos mogu doživjeti i više od 200 godina. Neke americke kornjaÄ�e žive duže od 100 godina i time, s razlogom, uživaju glas Metuzalema u svijetu životinja. Neki primjerci su dokazano doživjeli starost od 180 godina.

 
Cuora mccordi                                           Emydura subglobosa

Na�in života

TipiÄ�ni dan jedne kornjaÄ�e sastoji se od potrage za hranom i, kod gotovo svih vrsta, izlaganja suncu. Ovo zadnje služi reguliranju tjelesne temperature kao i, vjerojatno, prihvaćanju UV-zracenja. U klimatski umjerenom podruÄ�ju pa sve tamo do pustinjskog godišnja doba odreÄ‘uju životni ritam kornjaÄ�a. One se zimi zakopavaju ili već prema vrsti traže sklonište pod vodom, gdje iduće mjesece provode dijelom ukoÄ�ene, "smrznute". Neke se vrste jednako tako povlaÄ�e i za vrijeme velikih ljetnih vrućina.

Prehrana: Kornja�e mogu biti biljojedi kao i mesojedi. Medutim, svima je zajedni�ka potreba za hranom bogatom kalcijem koju trebaju za gradnju oklopa. Da bi mogle resorbirati kalcij, kornja�e trebaju vitamin D3. Do danas se ne raspolaže detaljiranim spoznajama o tome, kako kornja�e uspijevaju "pokriti" svoju veliku potrebu za vitaminom D3.

Razmnožavanje: Razika izmeÄ‘u spolova može se relativno lako utvrditi. Spolni otvor se kod ženki uvijek nalazi bliže oklopu nego kod mužjaka. Dok neke vrste kornjaÄ�a izvan razdoblja parenja veći dio godine provode odvojeno po spolovima u razliÄ�itim ekološkim nišama, u vrijeme parenja nalaze put jedni do drugih. Kod vrsta koje žive u podruÄ�ju umjerene klime, vrijeme parenja je u proljece i u jesen. Kod vrsta koje žive u tropskim i subtropskim podruÄ�jima, vrijeme parenja ovisi o vlažnosti zraka, što jako otežava uzgoj u kontroliranim uvjetima izvan tih klimatskih podruÄ�ja. Nakon oplodnje, ženka ostaje plodna više godina, Ä�ime se može objasniti velika uspješnost kornjaÄ�a kod