FILTRACIJA

Kvaliteta vode je još jedan važan faktor  kod držanja kornjaÄ�a. Kod mladih kornjaÄ�a u manjim akvarijima higijenu možemo održavati mijenjanjem vode svakih nekoliko dana, iako je pametnije i jednostavnije imati filter kako bi se kornjaÄ�e što manje uznemiravale. Kod velikih akvarija se mora imati filter jer bi održavanje bilo užasno teško, nezdravo za kornjaÄ�e i naporno za vlasnika. KornjaÄ�e puno više mažu vodu od riba i potrebno im je osigurati što jaÄ�u filtraciju. Nabava poštenog filtera je trajna solucija.

U prirodi isto postoji filtracija. Na dnu bara, rijeka, jezera žive bakterije koje Ä�ine biološku filtraciju, vodeno bilje i bilje koje raste uz vodene površine crpi iz njih odreÄ‘ene spojeve, voda isparava i vraća se u obliku oborina itd. Priroda je jedan velik uravnotežen sustav koji se sam održava, dok je akvarij malen sustav kojeg mi moramo održavati. Mala koliÄ�ina vode će se puno brže zasititi štetnim tvarima nego velika koliÄ�ina vode.

Filtraciju u akvariju dijelimo na sljedeće:

MEHANIÄŒKA FILTRACIJA – je fiziÄ�ko odstranjivanje Ä�estica zmazanoće iz vode. Ovaj oblik filtracije je uglavnom svima poznat, zmazanoća se zadržava u filtracijskom mediju dok ga ne poÄ�istite. Od ovog oblika filtracije je voda samo prividno Ä�ista ali i dalje sadrži otpadne tvari koje nisu vidljive ljudskom oku. Na spužvi se s vremenom može uspostaviti i bioloska filtracija ali u nedovoljnoj mjeri da bi samo ovaj tip filtracije bio uÄ�inkovit.

MehaniÄ�ki filter mediji su sintetiÄ�ke spužve raznih gustoća i akvarijske vate.  Prednost spužvi pred vatom je što ih je moguće Ä�istiti i traju nekoliko godina, dok je akvarijska vata za jednokratnu upotrebu jer se raspadne prilikom Ä�išÄ‡enja. Nikako nije preporuÄ�ljivo koristiti akvarijsku vatu kao prvi korak filtracije i osnovni mehaniÄ�ki medij jer se filter jako brzo zaÄ�epi. Vata se koristi kao zadnji korak za fino filtriranje vode, mnogi je izbjegavaju jer smanjuje protok filtera. KeramiÄ�ki valjÄ�ići se Ä�esto koriste kao prvi, najgrublji stupanj filtracije.

BIOLOŠKA FILTRACIJA – iako većini ljudi nije uopće poznata, ovo je najvažniji oblik filtracije. Bez ovog oblika filtracije iz smještaja kornjaÄ�a se šire neugodni mirisi i ispada da su kornjaÄ�e zmazani i smrdljivi ljubimci. 
Biološku filtraciju Ä�ine nitrificirajuće bakterije (Nitrosomonas i  Nitrobacter) koje uz prisutstvo kisika razlažu amonijak/amonij na manje opasan nitrit, pa na još manje opasan nitrat. Ovaj prirodan proces se još naziva i dušikov ciklus. 
Amonijak / amonij – jednostavno reÄ�eno, štetni spojevi koji nastaju zbog organskog otpada i truljenja hrane otrovni su za akvarijske životinje i mogu izazvati zdravstvene probleme kod kornjaÄ�a. 
Nitriti – u prirodi ih biljke koriste za rast. Ovaj spoj je nešto manje toksiÄ�an od amonijaka.
Nitrati – biljke i alge ih koriste za rast. U usporedbi sa gore navedenim spojevima najmanje  je toksiÄ�an ali je svejedno opasan u velikim koliÄ�inama.
U prirodi velike kolonije ovih bakterija žive u dnu, ali u relativno malim, umjetnim smještajima sa puno organskog otpada  biološki filtracijski mediji služe za kolonizaciju tih bakterija.

KlasiÄ�ni biološki mediji su keramiÄ�ki valjÄ�ići, plastiÄ�ne bio kugle, sintetiÄ�ka vlakna itd. Kod ovih medija se na površini koloniziraju bakterije.

Kako bi se ta površina povećala, u novije vrijeme se koriste porozni biološki mediji. Najkvalitetniji su oni od sintetiÄ�kog stakla. Zbog velike poroznosti omogućavaju kolonizaciju maksimalnog broja bakterija. Jedna litra ovog materijala može imati površinu od Ä�ak 450 kvadratnih metara. Svakako preporuÄ�am uporabu ovih medija. U poÄ�etku je ulog nešto veći ali isplati se jer ti mediji traju godinama i odliÄ�no obavljaju svoj posao.

Proces nastanjivanja nitrificirajućih bakterija na biološke medije se naziva cikliranje. Kada se postavi novi filter treba nekoliko mjeseci (2-3) da bakterije u potpunosti koloniziraju filter. Kroz to vrijeme će biološka filtracija postajati sve uÄ�inkovitija, ali zbog visokih razina otpadnih tvari će biti potrebne Ä�ešÄ‡e promjene vode. Ako želite možete ubrzati proces cikliranja dodavanjem sredstva za cikliranje.

KEMIJSKA FILTRACIJA – kemijskim putem odstranjuje neželjene otopljene tvari iz vode. Ovaj oblik filtracije će dodatno razbistriti vodu i smanjiti neugodne mirise. Poželjan je, ali za razliku od ostala dva nije obavezan.

NajÄ�ešÄ‡i kemijski medij je aktivni ugljen. On na sebe veže štetne tvari (organski otpad), ali u nekim sluÄ�ajevima i one korisne (gnojivo za bilje, vitamine, lijekove, tanin...). Najveća mana aktivnog ugljena kao i ostalih kemijskih medija je što kratko traje. Njegovo svojstvo adsorbcije slabi i nakon nekoliko tjedana nestaje. Aktivni ugljen se mora mijenjati jednom mjeseÄ�no.
Drugi Ä�esto korišteni medij je zeolit. To je porozan materijal vulkanskog podrijetla koji iz vode uklanja amonijak, fosfate i teške metale. Ovisno o kvaliteti traje 1-3 mjeseca.
Kemijski filtracijski mediji su najÄ�ešÄ‡e u obliku sitnijih granula te ih je potrebno staviti u posebne filtracijske vrećice.

Uz redovito i pravilno korištenje kvalitetnih kemijskih medija moguće je  produljiti vrijeme izmeÄ‘u promjena vode.
MjeseÄ�na promjena kemijskih medija ne košta previše, ali  redovitom promjenom kroz godine se novac nakupi. Na vama je odluka da li ćete ih koristiti ili ne. Dosta ljudi s vremenom zanemari redovite promjene kemijskih medija. U tom sluÄ�aju je umjesto korištenja ovih medija pametnije taj novac stavljati na stranu i štediti za kupnju boljeg filtera ili kvalitetnijih bioloških medija.

TIPOVI  FILTERA KOJI SU POGODNI ZA KORIŠTENJE KOD KORNJAÄŒA

Unutarnji (potopni) filteri – najjeftiniji i najÄ�ešÄ‡e korišteni filteri. Jednostavni su za održavanje i instalaciju, priljepcima se priÄ�vrste za stranicu akvarija. U većini sluÄ�ajeva imaju samo spužvu (mehaniÄ�ku filtraciju) na kojoj se napravi nešto malo biološke filtracije. Postoje i kvalitetnije verzije ovih filtera koji imaju pretince za postavljanje kemijskih i bioloških medija, ali s obzirom da su mali nisu previše uÄ�inkoviti. Kako većina njih ima male usisne otvore  iza kojih se nalazi mala dodirna površina vode i spužve ti filteri se jako brzo zaÄ�epe te ih je potrebno Ä�istiti svakih par dana. Pogodni su samo za manje smještaje do 100l (pri tome se misli na volumen vode koja se nalazi u akvariju).

Box filteri – unutar akvarija se mogu zalijepiti staklene ili plastiÄ�ne pregrade u koje se stavlja filter materijal,  pumpa (i grijaÄ�), a vrh filtera može poslužiti kao kopno. Na prvu pomisao ovo zvuÄ�i super, ali ovaj koncept ima puno mana. Da bi taj filter dobro funkcionirao potrebno je imati neko znanje i iskustvo kako ga konstruirati. Usisni otvor bi trebao biti što veći da se ne zaÄ�epi pre brzo. Filter bi trebao imati nekoliko pregrada za jednostavnije slaganje filter medija. ÄŒak niti box filteri u gotovim akvaterarijima koji se mogu nabaviti u pet shopovima nisu najbolje napravljeni. Pri slaganju medija treba obratiti pozornost da se uredno poslože jer ako voda može zaobići filter medije od filtera nikakve koristi. Najveća mana ovih filtera je što zauzimaju puno prostora za plivanje kojeg i onako nikad nije dovoljno. Ovaj tip filtera se može koristiti i na velikim akvarijima (sve ovisi o naÄ�inu i kvaliteti izvedbe), ali u praksi se koriste u akvarijima sa koliÄ�inom vode do 100l.

Hang-on filteri – tip vanjskog filtera koji se objesi na rub akvarija. Većeg su kapaciteta od unutarnjih (potopnih) filtera i ne zauzimaju cijenjeni prostor u akvariju. Voda u filter ulazi kroz usisnu cijev i vraća se u akvarij preko preljeva (u obliku slapa). Pumpa koja vuće vodu je slaba i akvarij mora biti pun do vrha da bi ovaj filter mogao funkcionirati. Dakle, ovaj filter ne može raditi na klasiÄ�nim akvaterarijima koji su napunjeni do polovice jer filter ne bi mogao vući vodu kako treba i bilo bi ga problem pokrenuti. Ovaj filter može raditi samo na prilagoÄ‘enim akvaterarijima (sa predviÄ‘enim otvorom za ovaj filter)  ili akvaterarijima sa terarijskim poklopcem. Hang-on filteri su pogodni za akvarije sa volumenom vode do 200l.

Kanisterski filteri – vanjski filteri koji se smjeste ispod akvarija, cijevima su povezani sa akvarijem tako da ne zauzimaju prostor za plivanje. Imaju velik volumen i u njih stane puno filtracijskih medija što znaÄ�i da bez problema mogu obavljati mehaniÄ�ku, biološku i kemijsku filtraciju. Ovo je najbolji i najskuplji izbor filtera za akvarij. Na tržištu je dostupno jako puno modela razliÄ�itih proizvoÄ‘aÄ�a koji su pogodni za akvarije od nekoliko desetaka litara pa sve do 1500 l.

U kanisterski filter voda ulazi po principu spojenih posuda. Kako bi filter pravilno radio trebao bi se nalaziti ispod akvarija ili ispod površine vode akvarija. Dakle, ako akvarij stoji na podu filter je moguće postaviti pokraj akvarija, ali vrh filtera se mora nalaziti ispod površine vode akvarija. Instalacija ovog filtera iznad akvarija nije moguća. Ovi filteri su takoÄ‘er predviÄ‘eni za rad na akvarijima koji su napunjeni do vrha, ali bez problema mogu raditi i na djelomiÄ�no napunjenim akvarijima. Jedini problem je što tada možda neće raditi ruÄ�na pumpa za poÄ�etno punjenje filtera vodom (priming system) pa ćete filter morati puniti na ulaznu cijev pomoću lijevka.

Kako bi filtracija bila uÄ�inkovita i intervali izmeÄ‘u Ä�išÄ‡enja što duži važan je raspored medija u filteru. U principu je pravilo jednostavno, voda bi se prvo mehaniÄ�ki trebala grubo oÄ�istiti od krupnih neÄ�istoća, zatim biološki, pa po želji kemijski i onda ponovo mehaniÄ�ki, ali kroz gustu spužvu/vatu da se sve sitne neÄ�istoce uklone iz vode prije vraćanja u akvarij. Ulazna cijev kanisterskog filtera obiÄ�no dovodi vodu u dno filtera, uzmite to u obzir pri redosljedu slaganja filter medija.

O pravilnom održavanju filtera možete proÄ�itati na kraju Ä�lanka ODRŽAVANJE.

SIGURNOST

Filteri mogu biti opasni za kornjaÄ�e ako ih neoprezno instalirate. Ako se kornjaÄ�a negdje zaglavi ili ako je uhvati usis filtera mogla bi se utopiti ili pretrpiti oštećenje mozga zbog nedostatka kisika (ako ju uopće naÄ‘ete na vrijeme). Nesreće se obiÄ�no dogaÄ‘aju sa malim kornjaÄ�ama i (velikim) filterima, stoga nemojte koristiti velik filter protoka 1000 l/h kod malih kornjaÄ�a jer su velike šanse da će ih jak usis vode utopiti. Ako odmah kupite pošten smještaj sa velikim filterom smanjite mu protok.
Obratite pozornost da je sve postavljeno tako da se kornjaÄ�a ne može zaglaviti, te da su na usisnim cijevima vanjskih filtera postavljeni zaštitni nastavci.
Ako koristite akvarijsku vatu kao medij u nekoj vrsti unutarnjeg filtera dobro je zaštitite, jer ako je kornjaÄ�a pojede može doći do zaÄ�epljenja probave i uginuća kornjaÄ�e.

VAŽNO: filter mora biti ukljuÄ�en cijelo vrijeme kako bi opskrbljivao bakterije koje vrše biološku filtraciju kisikom. Nemojte se bojati da će pregoriti, akvarijski filteri su napravljeni tako da mogu stalno raditi 365 dana u godini i traju dugi niz godina.

Filteri su uglavnom napravljeni za akvarije sa ribama koje ne proizvode toliko velike koliÄ�ine otpada kao kornjaÄ�e. Svaki sluÄ�aj je individualan i ovisi o brojnim faktorima, ali u većini sluÄ�ajeva je nužno uzeti veći filter od preporuke proizvoÄ‘aÄ�a, pogotovo ako se radi o akvarijima sa manjom koliÄ�inom vode i većim brojem kornjaÄ�a u smještaju. Treba imati na umu da niti velik i kvalitetan filter neće dobro obavljati svoju funkciju ako nema odgovarajuće filtracijske medije, ako su pogrešno posloženi ili ako pogrešno održavate filter!