NaÅ¡ao sam zanimljiv video o držanju ove kornjače u akvariju. Pretpostavljam da se kod nas ta kornjača nikako ne bi mogla držati legalno jer je strogo zaÅ¡tićena i nestaje iz prirodnog staniÅ¡ta.

http://www.youtube.com/watch?v=KsAPzjMK5BM&feature=channel&list=UL

Ako nabavis legalno ovu kornjacu od nekog uzgajivaca sa papirima mozes je prijaviti u Ministarstvo kulture i legalno drzati.
U principu ista prica kao sa cancarama.

Vise u Mauremysima u Hr. imas ovdje: LINK

Koliko sam shvati, staniÅ¡te ove vrste se preklapa sa staniÅ¡tem obične barske kornjače, Emys orbicularis. Kako se ove dvije vrste odnose, da li su u međusobnoj kompeticiji?

Ove dvije vrste prirodno dijele staniste tako da si ne predstavljaju konkurenciju u smislu da postojanje jedne ugrozava drugu vrstu. Druga je prica kada ljudi u prirodno staniste ubace agresivniju i vecu egzoticnu vrstu poput crvenouhih kornjaca.

Možda se nećeÅ¡ složiti sa mnom, ali ja mislim da bi ovoj kornjači trebalo malo proÅ¡iriti staniÅ¡te. Vjerujem da bi uspjeÅ¡no mogla živjeti na jadranskoj obali od Baćinskih jezera pa sve do Splita, a možda čak i do Å ibenika. Ako bi kornjača imala veće staniÅ¡te i populacija bi bila veća.

Zasto mislis da bi sjevernije od svog prirodnog stanista uspijevala ista bolje nego ovdje sto je? Razlog opadanja njihovog broja je urbanizacija, unistavanje prirodnog stanista i trovanje voda poljoprivrednim gnojivima. Sjevernije bi se kornjace suocavale sa istim problemima. Isto tako micanjem jedinki iz ovako osjetljivih populacija u svrhu prosirenja stanista bi ih samo priblizio izumiranju.

Ne mislim da bi sjevernije živjela uspjeÅ¡nije, nego mislim da bi joj Å¡anse za opstanak bile veće ako joj je i areal veći. Znam kod Trogira jedno mjesto, močvara Pantana, to je zaÅ¡tićeni rezervat poznat po svojoj velikoj bioloÅ¡koj raznolikosti. Mislim da bi se ova kornjača tamo dobro osjećala i uspjeÅ¡no napredovala, pa bi trebalo nekoliko primjeraka pokusno premjestiti tamo. Osim toga, kornjače imaju brojno pottomstvo, no samo neznatan broj mladih doživi reproduktivni broj. Uzgojem u zatočeniÅ¡tvu, gdje je stopa preživljavanja mladih gotovo 100 postotna također bi se mogla očuvati ova vrsta.

Da, ali ako uzmes nekoliko zdravih zivotinja iz populacije koja je u kriticnom stanju jedino ces potaknuti daljnje izumiranje vrste. Sanse za uspjesno razmnozavanje su vece sto je veci broj zivotinja na jednom mjestu. Radi se na tome da se te tri distinktne populacije ocuvaju, a ne pomijesaju i uniste.
Razmnozavanje u zatocenistvu je u planu, zato je i premjesteno nekoliko primjeraka u Zg Zoo.