Mauremys sinensis
Published by Kori on 15-Dec-2013 23:30 (19354 reads)Mauremys sinensis
(GRAY, 1834.)
- Kineska prugasta kornjača -
- Engleski naziv: Chinese stripe-necked turtle, Golden thread turtle
- Njemački naziv: Chinesische Streifenschildkröte
- Stručni naziv: Mauremys sinensis
- Sinonimi: Ocadia sinensis
- Životna dob: 40-60 godina (pretpostavka)
- Veličina: 20 - 25 cm
- Podrijetlo: Vijetnam, Laos, Tajvan, Kina
- Prehrana: Primarno vodeno bilje, povremeno riba i insekti
- Hibernacija: 10-15°C
Mauremys sinensis (Gray, 1834.) prirodno je nastanjena suptropskim i tropskim predjelima Azije - Vijetnam, Laos, Tajvan i južni, obalni dio Kine. U Aziji je jedna od najpopularnijih kornjača koje se drže kao kućni ljubimci. Masovno se uzgajaju na farmama i prodaju kao kornjače roda Trachemys i Pseudemys iz SAD-a. Vrlo često se za ovu vrstu kaže da je „Azijska crvenouha kornjača“. Popularnost su stekle zahvaljujući svom izgledu, žutim prugama koje se protežu od nosa preko glave, duž cijelog vrata. Na vrhu glave imaju trokut tamnije boje. Oklop im je obično smeđe-zelene boje s tri isprekidane narančaste pruge po dužini oklopa. Imaju poprilično dugačke repove, pogotovo kao mladunci.
Mladunci su prilikom kupnje stari svega par mjeseci i oklop im je veličine oko 3 cm. U odgovarajućim uvjetima su u stanju dostići punu veličinu u svega 4-5 godina. Ženke mogu narasti do 30 cm dužine oklopa, no u prosjeku su 20-25 cm veličine. Mužjaci su nešto manji s 15-20 cm dužine oklopa. Osim razlike u veličini spolove raspoznajemo prema veličini repa. Mužjaci imaju duži i deblji rep s nečisnicom smještenom dalje od tijela, dok ženke imaju kraći i tanji rep s nečisnicom smještenom bliže tijelu.
Mladunac
Držanje u zatočeništvu
Unutarnji smještaj: Mlade kornjače do godine dana starosti je moguće držati u akvariju dimenzija 60x30x30 cm koji je vodom napunjen 10-15 cm. Obavezno je osigurati kopneni dio na koji se kornjače mogu lagano popeti i u potpunosti se osušiti. Iznad kopnenog dijela je potrebno postaviti spot lampu koja će kopno grijati na 30-35 °C, te UVA-UVB rasvjetu za gmazove. Grijanje kopna je važno kako bi kornjače pravilno mogle probavljati hranu, te kako bi izbjegli respiratorne infekcije koje se mogu pojaviti u slučaju da je voda puno toplija od zraka u akvariju. Rasvjeta za gmazove je potrebna kako bi kornjače mogle vršiti metabolizam kalcija kako ne bi došlo do mekšanja oklopa. Pravilna rasvjeta kornjačama mora pružati UVA+UVB+toplinu, na tržištu su dostupne različite specijalizirane lampe za gmazove čijom kombinacijom postižemo željeni efekt. Najčešće je to UVA-UVB neonka za gmazove u kombinaciji s običnom spot žaruljom (reflektoricom) za grijanje. U zadnje vrijeme je sve popularnija kombinacija UVA-UVB štedne žarulje za gmazove i spot žarulje. Kako ova kornjača nastanjuje suptropske i tropske predjele Azije temperatura vode za mladunce bi trebala biti 26-27 °C što se postiže korištenjem akvarijskog grijača. Kako bi vodu bilo lakše održavati, potrebna je kvalitetna filtracija s naglaskom na što jaču biološku filtraciju. Za početak u malom smještaju može poslužiti i unutarnji akvarijski filter. Bez obzira na prisutnost filtera potrebno je raditi tjedne djelomične izmjene vode i usisavanje dna. Smještaj bi trebao biti što prirodnije uređen s mjestima za skrivanje i mjestima za odmor u plićaku.
Odraslim kornjačama je potreban smještaj dužine 150 cm, volumena 300-400 litara. Za jednu do maksimalno tri kornjače je dovoljan akvarij dimenzija 150x50x50 cm ili neki alternativan smještaj (plastične kace, korita, sobne bare...) sličnih dimenzija. Prikladna dubina vode za odrasle kornjače je 40-ak cm. Odrasle kornjače je moguće držati na temperaturi vode 24-25 °C. Za filtraciju je preporučljivo koristiti veliki vanjski kanisterski filter ili neki vlastoručno izrađen filter velikog volumena. Ove kornjače su veliki ljubitelji svjetlosti i sunca pa je uputno koristiti kvalitetniju rasvjetu za gmazove koja pruža veliku količinu svjetlosti, UVA, UVB i toplinu u jednom (posebne lampe na živine pare za gmazove ili posebne metal halogene lampe za gmazove). Kopno bi trebalo biti dovoljno prostrano da istovremeno sve životinje stanu na njega. Ukoliko imate ženku u smještaju potrebno je osigurati mjesto za polaganje jaja (nesti će jaja čak i bez prisutnosti mužjaka u smještaju). Preporučene dimenzije kutije s pijeskom iznose 40x50 cm, dubine 15-20 cm.
Odrasli primjerak
Vanjski smještaj: Ovu vrstu je za vrijeme ljetnih mjeseci preporučljivo držati vani pod pravim suncem ukoliko imate tu mogućnost. U svrhu vanjskog smještaja može poslužiti vrtno jezerce ili neka velika plastična posuda. Ove kornjače su vrsni penjači stoga vanjski smještaj treba dobro ograditi kako ne bi uspjele pobjeći. Poželjno je čak oko cijelog smještaja izgraditi kavez ukoliko bi ih psi, mačke ili drugi ljudi mogli ugroziti.
U velika vrtna jezera nemojte stavljati životinje manje od 10-15 cm dužine oklopa jer su velike šanse da će se negdje provući i odlutati, ili stradati na neki drugi način. Kod manjih vrtnih jezera i plastičnih posuda treba pripaziti da ne dođe do pregrijavanja vode, jer u slučaju da se kornjače nemaju gdje rashladiti mogu doživjeti srčani udar i uginuti. Male smještaje je jednim dijelom potrebno držati u hladu, te redovito provjeravati temperaturu.
Jezerce površine 2x2 m dubine 80-ak cm bi bilo adekvatno za 1-5 kornjača, a ukoliko je smještaj manjih dimenzija ne bi trebao biti manji od preporučenih dimenzija za unutarnji smještaj. Od opreme za vrtno jezerce je jedino potreban dobar sustav filtracije (kupovni ili vlastoručne izrade).
Kornjače je u vanjski smještaj preporučljivo staviti na proljeće kada je prosječna dnevna temperatura iznad 20 °C. Na jesen kada prosječna dnevna temperatura padne ispod 20 °C je vrijeme da se kornjače prebace unutra u unutarnji smještaj ili na mjesto gdje će brumirati.
Carapax odrasle kornjače
Prehrana: Glavna hrana ovih kornjača je bilje, no prehrana mladunaca na početku se sastoji pretežito od hrane životinjskog podrijetla. To uključuje ribu (npr. pastrva, kederi), živu hranu (živorotke,akvarijski puževi, kozice, gliste, ličinke fobasa, ličinke brašnara, cvrčci, tropski žohari) i povremeno meso (pileće i pureće bijelo meso). Ovim kornjačama uopće nije poželjno davati iznutrice (npr. goveđe srce, pileća srca, jetra) jer bi velike količine proteina mogle oštetiti probavne organe. Komercijalne hrane ne mogu služiti kao glavna i jedina hrana ovih kornjača, već samo kao dopuna prehrani. Granule također sadrže proteine životinjskog podrijetla, stoga niti s njima ne valja pretjerivati. Mladuncima uz mesnu hranu obavezno redovito treba nuditi biljnu hranu i u idealnom slučaju bilje bi od samog početka trebalo činiti i do 50% prehrane ako ga prihvaćaju. Ova vrsta kornjača se nipošto ne smije naučiti na velike količine hrane životinjskog podrijetla u prehrani jer će u kasnijoj dobi imati zdravstvenih problema ako neće prihvaćati biljnu hranu. Kako kornjače odrastaju postepeno treba prelaziti na 90% biljne hrane.
Od glavne, biljne hrane je najzdravije vodeno bilje: vodena leća (Lemna minor, Spirodela sp.), vodena kuga (Egeria sp., Elodea sp.), rogolist (Ceratophyllum sp.), amazonka (Echinodorus sp.), valisnerija (Vallisneria sp.), kabomba (Cabomba sp.), limnofila (Limnophila sessiliflora), krocanj (Myriophyllum aquaticum), vodeni zumbul (Eichhornia crassipes), amazonski žabogriz (Limnobium laevigatum), vodena salata (Pistia stratiotes), plivajuća napačka (Salvinia natans). Sve navedeno vodeno bilje je moguće uzgajati u akvarijskim uvjetima.
Kao dobra zamjena može poslužiti određeno povrće: radič (maslačak), matovilac, potočarka, rimska salata, crvena salata, kuhana ili naribana mrkva, tikvice, repa, buća, rikola. Voće se može ponuditi jednom mjesečno kao poslasticu jer sadrži velike količine šećera: jabuka, banana, borovnica, dinja, smokva, grožđe, papaya, jagode, lubenica. Kornjače nikada nemojte hraniti začinjenom hranom za ljudsku uporabu!
Mladunce do 6 mjeseci starosti je potrebno hraniti 2x dnevno (npr. ujutro riba, živa hrana, meso, a navečer granule i biljna hrana ako prihvaćaju). U periodu od 6 mjeseci do godine dana starosti ribu, živu hranu, granule ili meso im dajte ujutro, a navečer im samo nudite biljnu hranu kako bi se polako navikavale. Nakon godine dana starosti ribu, živu hranu, granule ili meso im nudite jednom svaki drugi dan, dok im bilje možete nuditi svaki dan. Kako se kornjača približava odrasloj dobi postepeno smanjite obroke ribe, žive hrane, granule i mesa na samo 3-4 puta mjesečno, a bilje se možete čak i svakodnevno davati ili rasporediti hranjenje svakih par dana.
Što se tiče količine, raznoliko vodeno bilje, radič, matovilac, salate se mogu davati u neograničenim količinama. Na količine hrane životinjskog podrijetla se mora paziti i kornjače se nikada takvom hranom ne smije hraniti do sitosti. Ukoliko se pretjeruje sa ribom, živom hranom, granulama ili mesom kornjačama će stradati bubrezi i jetra, i životni vijek će im biti drastično skraćen. Raznolikost prehrane je ključna za zdravlje kornjača.
Plastron odrasle kornjače
Hibernacija: S obzirom da ove kornjače imaju široku prirodnu rasprostranjenost primjerci koji žive u suptropskim predjelima imaju period zimskog mirovanja, dok su oni u tropskim predjelima ne. Iz tog razloga ovu vrstu nije uputno stavljati u pravu hibernaciju, već samo u brumaciju na 10-15°C. U tu svrhu može poslužiti podrum, tavan, smočnica, a u nedostatku slične prostorije može poslužiti i posebno prilagođen hladnjak sa ventilacijom. Dakle, klima na ovim prostorima je pre oštra da bi ove kornjače bilo moguće držati vani u jezeru cijelu godinu. Brumaciju je prvenstveno preporučljivo provoditi kod životinja koje se preko ljeta drže u vanjskim smještajima zato jer će biti zdravije i razviti veću toleranciju na hladnoću u slučaju da bude hladnijih dana kada će boraviti u jezercu. Za akvarijske kornjače je brumacija svakako poželjna, no nije obavezna. Da bi kornjače bilo sigurno stavljati u brumaciju moraju biti u potpunosti zdrave i dobro uhranjene. Kornjače se pripremaju za brumaciju postepenim snižavanjem temperature vode (sa 24°C na 18°C), smanjivanjem trajanja osvjetljenja (sa 10-12 h na 6-8 h dnevno) i količine hrane kroz period od 1-2 mjeseca. Kornjače kroz taj period treba skroz prestati hraniti. Brumacija se provodi u periodu od 2 mjeseca u prostoriji gdje se temperatura zimi kreće između 10 i 15 °C, sa 6 h trajanja dnevnog osvjetljenja. Kornjače je moguće držati u velikoj plastičnoj posudi s vodom gdje je voda dovoljno plitka da kornjače mogu stajati na nogama i udahnuti zrak s površine, a opet dovoljno duboka da se mogu same okrenuti u slučaju da se uspiju prevrnuti na leđa. Po završetku brumacije ponovo treba postepeno podizati temperaturu do 24°C, produljiti trajanje osvjetljenja do 10-12 h dnevno i opet ih početi hraniti kroz period od 1-2 mjeseca. Ako držite kornjače u vrtnom jezercu i s brumacijom ste završili prije nego li je kornjače sigurno vratiti van u vrtno jezerce, posudu za hibernaciju je potrebno opremiti grijačem i lampom za grijanje kako se kornjače ne bi razboljele u tom produženom prijelaznom periodu. Prvih godinu dana kod mladunaca koji su kupljeni u pet shopu je sigurnije preskočiti brumaciju.
Odrasla kornjača
Razmnožavanje: Kako bi ove kornjače bilo moguće razmnožavati u većini slučajeva moraju proći period zimskog mirovanja. Mužjaci obično postaju spolno zreli između 4. i 5. godine života, a ženke nešto kasnije, između 6 i 7. godine života. Parenje se odvija isključivo ispod vode u rano proljeće ili kasnu jesen, no u akvarijskim uvjetima do parenja može doći tijekom cijele godine. Ritual parenja započinje mužjak, prati ženku i njuši joj nečisnicu. Zatim joj pokušava blokirati put i grize ju za vrat. Kada se uspije čvrsto uhvatiti za ženkin vrat dolazi do parenja. Ženka tada često panično počne plivati i vući mužjaka za sobom.
Gniježđenje se obično odvija u toplim proljetnim i ljetnim mjesecima. U tom periodu ženke postaju jako nemirne u potrazi za pogodnom lokacijom za gniježđenje. Zdrave ženke su kroz godinu u stanju iskopati 4-5 gnijezda, a u svakom može biti između 4 i 18 jaja. Obično su 38 mm dužine i 19 mm širine. Broj jaja se povećava kako ženke rastu i stare. Optimalna temperatura inkubacije iznosi 28-31 °C, a vlaga 80%. Period inkubacije obično traje 55-75 dana.
Završna riječ: Ovo je relativno velika vrsta kornjače čija je briga slična kao za žutouhu kornjaču. Pravilna prehrana vodenim biljem bi za većinu ljudi mogla predstavljati izazov i biti relativno skupa. Dugoročno je najisplativije postaviti jedan poseban biljni akvarij ili opremljenu posudu za uzgoj vodenog bilja. Prije nabave kornjače u pet shopu uvijek pregledajte oglase jer postoji velika mogućnost da netko poklanja kornjače. Ovo je jako miroljubiva i plaha vrsta kornjače i nije ju uputno držati s agresivnijim vrstama kornjača. Prilikom nabave obratite pozornost na rep životinje, u trgovinama kućnih ljubimaca često u prenatrpanim smještajima mogu biti odgrizeni. Odgrizen rep je potrebno tretirati kako ne bi došlo do nekroze i smrti kornjače. Ova vrsta je također sklona gljivičnim oboljenjima i nekrozama oklopa, stoga treba pripaziti na da joj voda bude uvijek čista, te se kornjača izlaskom na kopno mora moći u potpunosti osušiti.
Puštanje akvarijskih kornjača u prirodu je strogo zabranjeno, ove kornjače imaju potencijal postati nova invazivna vrsta na ovim prostorima!
Tekst: Filip Horvat
Slike: Eric B. Holt sa www.empireoftheturtle.com kojem se ovim putem zahvaljujem na dopuštenju za korištenje slika.
Navigate through the articles | |
Sternotherus carinatus | Pelusios nanus |
Za sadraj svakog komentara je odgovoran autor tog komentara.
|