Kineska mekooklopna kornjača izlučuje mokraćevinu putem usta
Ella Davies, BBC Nature

Kineska mekooklopna kornjača izlučuje mokraćevinu putem usta, otkrili su znanstvenici iz Singapura.
Biolozi su bili zbunjeni ponaÅ¡anjem kornjače, jer unatoč tome Å¡to koristi pluća za disanje, vrlo često potapa glavu u vodu.
Ispitivanjem vode otkrili su kako kornjača zapravo izlučuje mokraćevinu putem usta umjesto putem bubrega.
To otkriće se nadovezuje na prijaÅ¡nja istraživanja koja su ukazivala da ove kornjače imaju neobično razvijena tkiva u ustima.
Profesor Ip Yeung Kwon i kolege s Nacionalnog sveučiliÅ¡ta u Singapuru objavili su svoje istraživanje u časopisu eksperimentalne biologije.
Vrsta o kojoj je riječ, Pelodiscus sinensis, nastanjuje močvarna staniÅ¡ta s bočatom vodom i nastanjuje veči dio istočne Azije.


O njihovim neobičnim ustima se prvi puta raspravljalo prije gotovo stotinu godina kada su znanstvenici predpostavljali da barÅ¡unasto tkivo u njihovim ustima ima sličnu funkciju kao Å¡krge kod riba. Biolozi su predpostavljali da to tkivo u ustima igra ulogu u filtriranju kisika i soli iz vode, međutima profesor Ip napominje da ti procesi nisu bili jasno opisani.

U većini slučajeva kornjače diÅ¡u na isti način kao i većina članova reda Testudines.

Ali promatranjem vrste zabilježeno je da povremeno uranjaju glavu u lokve vode u trajanju čak do 100 minuta.



Profesor Ip i njegovi kolege doveli su kornjaču u laboratorij kako bi istražili kako se kornjače u tom vremenskom razdoblju ne utope, te detaljnije istražiti funkciju mekog tkiva u ustima.

Istraživači su osigurali kornjači posudu s vodom i promatrali kako povremeno umače glavu i ispire usta vodom. Kornjačino ritmično gibanje grla i činjenica da toliko dugo može preživjeti pod vodom doveli su znanstvenike do zaključka da doista diÅ¡e pod vodom.

Znanstvenici su također ispitali kako se kemijski sastav vode promijenio nakon Å¡to je kornjača bila u doticaju s njom i pronaÅ¡li povećane koncentracije spoja mokraćevine.
Većina kralježnjaka izbacuje otpadni spoj pun duÅ¡ika - ureu u urinu putem bubrega.

Kod većine kornjača urea se luči putem kloake, jedinstvenog otvora za stolicu i razmnožavanje.

„Tijekom perioda istraživanja zapaženo je da kornjača luči 15-49 puta viÅ¡e mokraćevine na usta nego putem kloake“, rekao je profesor Ip.
„Ovi rezultati po prvi puta ukazuju da navedeni procesi sudjeluju u lučenju mokraćevine kod P.sinensis“.

Profesor Ip je rekao režiji BBC Nature da je sposobnost lučenja otpadnih tvari putem usta jedinstvena ovoj vrsti. Napomenuo je da postoji mogućnost evolucijske povezanosti s nekim sisavcima, primjerice Å¡iÅ¡miÅ¡ima, stokom i kozama koji recikliraju duÅ¡ik lučenjem mokraćevine putem sline.

„Bili smo veoma iznenađeni naÅ¡im novim rezultatima, jer je općenito prihvaćeno da su bubrezi zaduženi za lučenje mokraćevine kod kralježnjaka, iznimka su ribe“, rekao je.
MiÅ¡ljenja su da bi usta mogla biti osnovna metoda lučenja mokraćevine kod mekooklopnih kornjača općenito.

Mekooklopne kornjače su poslastica u mnogim dijelovima Azije gdje se masovno uzgajaju. Nedavno istraživanje provedeno na 682 farme u Kini upućuju da se godiÅ¡nje proda oko 91 milijun kornjača u prehrambene svrhe.
No, bez obzira na to divlji primjerci vrste su uvrÅ¡teni na IUCN (Međunarodni savez za očuvanje prirode) listu kao potencijalno ugrožene životinje jer se velik dio životinja i dalje uzima iz prirode.

Izvor: BBC