ATR American Tortoise Rescue je osnivač, sponzor i utemeljitelj Međunarodnog dana kornjača koji se obilježava u svijetu 23.svibnja svake godine, joÅ¡ od 1990 g.

To je neprofitna organizacija kojoj je bio cilj osigurati zaÅ¡titu svih vrsta kornjača.
Od 1990 g. udomili su oko 3000 spaÅ¡enih i izliječenih kornjača, a cilj im je osvijestiti ljude, povećati poÅ¡tivanje prema svim životinjama naročito gmazovima i reptilima.
Cilj im je i edukacija i poÅ¡tivanje najstarijih stvorenja na svijetu – koje svoje porijeklo i izgled vuku od prahistorije. Žive već preko 200 milijuna godina, a ubanizacija im je najveći neprijatelj.

U Hrvatskoj se Međunarodni dan kornjača obilježava uglavnom u Zagrebu i Puli, te putem medija (televizije, radija i novina).

U ZoloÅ¡kom vrtu Maksimir u Zagrebu organiziraju se radionice na kojima posjetioci uče o vrstama i porijeklu kornjača, te o njihovom životu u prirodi.
Edukatori nastoje naučiti posjetitelje i neÅ¡to o zbrinjavanju ozlijeđenih jedinki, te o održavanju, brizi i hranjenju kornjača koje djeca i roditelji drže kao kućne ljubimce.

U Aquariumu u Puli, Međunarodni dan kornjača obilježava se puÅ¡tanjem spaÅ¡enih i rehabilitiranih morskih kornjača u more.
To su uglavnom kornjače koje su stradale u Jadranu, a ozljede su zadobile hvatanjem u mreže, oÅ¡tećenjima od brodskih motora ili samim zagađenjem mora.

I da previÅ¡e ne duljim, ono Å¡to ja najviÅ¡e poÅ¡tujem i čega se pridržavam je Povelja
UN-a o zaštiti životinja:

Uzimajući u obzir da svaka životinja ima određena prava, a da su nepoÅ¡tivanje i nepriznavanje tih prava navodili i dalje navode čovjeka da vrÅ¡i zločine protiv životinja; uzimajući u obzir da priznavanje prava na postojanje drugim životinjskim vrstama od strane čovjeka predstavlja osnovu suživota vrsta u prirodi; uzimajući u obzir da istrebljenja smiÅ¡lja i provodi čovjek te da su oni stalna prijetnja; uzimajući u obzir da je poÅ¡tovanje koje čovjek osjeća prema životinjama povezano s poÅ¡tovanjem prema drugim ljudima; uzimajući u obzir da obrazovanje treba od ranog djetinjstva upućivati na shvaćanje, poÅ¡tovanje i ljubav prema životinjama, proglaÅ¡ava se:
POVELJA UJEDINJENIH NARODA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA

Članak 1.
Sve životinje se rađaju jednake pred životom i imaju ista prava na postojanje.

Članak 2.
Svaka životinja ima pravo na poÅ¡tovanje. Čovjek kao životinjska vrsta ne može sebi dati za pravo da istrebljuje druge životinje ili da ih izrabljuje ne poÅ¡tujući ovo pravo. Njegova je dužnost da stavi na raspolaganje životinjama svoje spoznaje. Svaka životinja ima pravo na čovjekovu zaÅ¡titu i njegu.

Članak 3.
Nijedna životinja ne smije biti izložena zlostavljanju ili okrutnosti. Ako je neophodno ubiti životinju, to se mora učiniti trenutačno i bez boli.

Članak 4.
Svaka životinja koja pripada divljoj vrsti ima pravo živjeti na slobodi u svojem prirodnom okolišu, na kopnu, u zraku, u vodi i ima pravo razmnožavati se. Svako oduzimanje slobode, pa bilo to u obrazovne svrhe, protivno je ovom pravu.

Članak 5.
Svaka životinja koja pripada vrsti Å¡to živi u čovjekovu okoliÅ¡u ima pravo živjeti i razvijati se u ritmu i uvjetima života koji su svojstveni toj vrsti. Svaka izmjena tog ritma i tih uvjeta, koju bi nametnuo čovjek iz razloga dobiti, protivna je ovom pravu.

Članak 6.
Svaka životinja koju je čovjek izabrao za družbenika ima pravo živjeti svoj prirodni život i vijek. NapuÅ¡tanje životinje je okrutno i ponižavajuće djelo.

Članak 7.
Svaka životinja koja radi ima pravo na razumno ograničavanje trajanja i siline rada, na odgovarajuću prehranu i odmor.

Članak 8.
Pokusi na životinjama koji uzrokuju tjelesne i duÅ¡evne patnje nepomirljivi su sa pravima životinja, bilo da je riječ o medicinskoj, znanstvenoj, trgovinskoj ili nekoj drugoj vrsti pokusa. Moraju se koristiti i razvijati zamjenske vjeÅ¡tine.

Članak 9.
Ako se životinja uzgaja u svrhu prehrane, mora biti hranjena, smještena, prevožena i ubijena da pritom ne osjeti strah i bol.

Članak 10.
Nijedna se životinja ne smije koristiti radi čovjekove zabave. Izlaganje životinja i spektakli za koje se koriste životinje nespojivi su sa dostojanstvom životinja.

Članak 11.
Svaki čin koji ima za posljedicu ubijanje životinja bez potrebe jest zločin protiv vrsta, tj. biocid. OnečiÅ¡ćenje i uniÅ¡tavanje prirodnoga okoliÅ¡a vodi istrijebljenju (genocidu).

Članak 12.
Svaki čin koji ima za posljedicu ubijanje velikog broja divljih životinja jest istrijebljenje.

Članak 13.
Sa tijelom mrtve životinje treba postupati sa poÅ¡tovanjem. Treba zabraniti prizore nasilja čije su žrtve životinje, u kinima i na TV ekranu, osim kad im je namjera da prikažu napad na prava životinja.

Članak 14.
DruÅ¡tva za zaÅ¡titu životinja moraju imati svoje predstavnike na razini vlade. Prava životinja moraju biti zaÅ¡tićena zakonom kao i prava čovjeka.

Autor: Tamara Mihic