NASLOVNA O KORNJAČAMA O NAMA FORUM GALERIJA KONTAKT
  
   Registrirajte se na Kornjace.com!    Login  
Main Menu
Who is Online
60 korisnika su online (1 korisnika pregledavaju članci)

Članovi: 0
Gosti: 60

više...
O kornjacama


Emydoidea blandingii

Poslano od Marijan Uključeno 03.12.2009 20:20:51 (2614 glasi)
Smanjena slika

"Populacija će izumrijeti,

to je neminovno!"


Kritičari upozoravaju da produljenje od 4,4 km ceste Kanata Terry Fox Drive dovodi u opasnost ugrožene kornjače i ostale životinje
KATE JAIMET, THE OTTAWA CITIZEN

OTTAWA — Cestovni projekt Kanata koji bi mogao izbrisati mjesnu populaciju ugrožene Blandingove kornjače vrlo je ubrzan, kako bi grad mogao zaraditi milijune dolara iz kratkoročnih stimulativnih programa za gospodarstvo. Projekt je produljenje Terry Fox Drive – a sjeverno od autoceste broj 417, ulazi oko četiri kilometra u močvare i šume. Grad treba dobiti 32 milijuna dolara saveznog i lokalnog novca radi plaćanja radova, a zbog programa ulijevanja novca u gospodarstvo radi brzog oporavka iz recesije, a cesta treba biti gotova u ožujku 2011. godine.

Ukoliko bude sve kako je planirano, cesta će ubiti mjesnu populaciju ugrožene Blandingove kornjače – životinje koja je pod zaštitom saveznih i lokalnih zakona o zaštiti ugroženih vrsta – izjavljuje vodeći znanstvenik za kornjače pri Povjerenstvu za status ugroženih životinja u Kanadi.
„Problem će biti stradavanje kornjača pod kotačima automobila. To će ih u potpunosti uništiti,“ izjavljuje Dr. Ron Brooks, profesor integrativne biologije pri Sveučilištu u Guelphu i supredsjedavajući u podpovjerenstvu za zaštitu vodozemaca i gmazova.
„Ukoliko ubijete 5% više od normalnog mortaliteta, odraslih jedinki svake godine, populacija će biti izbrisana. To je neminovno. Populacija se jednostavno ne može dovoljno brzo obnoviti,“ dodaje Brooks, koji je također i član ontarijskog posebnog tima za zaštitu kornjača (Ontario Multi-species Turtle at Risk Recovery Team).

Smanjena slika
Fotografija: Zahvaljujući Maine Department of Inland Fisheries and Wildlife (Odjel za domaće ribarstvo i divlji život države Maine), website

No, Michael Flainek, voditelj projekta za produljenje Terry Fox Drive pri poduzeću Dillon Consulting Ltd, tvrdi da će planovi za ublažavanje utjecaja na okoliš autoceste ispunjavati i više zahtjeve nego ih postavljaju zakoni, da bi se zaštitile kornjače i druge ugrožene životinje.
„Imamo neke jako iskusne biologe u timu. To nje prvi projekt na kojemu rade. Imaju doista životno iskustvo,“ tvrdi. „Sjedimo u Ministarstvu (prirodnih izvora) i raspravljamo o tome, ali to nije dovoljno... Plan je dovesti do promjene.“
Nova cesta vrijednosti 47,7 milijuna dolara će oblikovati luk koji povezuje Kanata jezera s Morgan's Grantom prolazeći kroz nerazvijenu zemlju, šume, maglovite močvare, nekorištena polja i dijelove poplavnih ravnica rijeke Carp.
Tijekom slijedećih nekoliko godina će prostor unutar tog luka biti popunjen razvojem stanogradnje dok će prostor na sjeveru, izvan luka, biti ostavljen kao prirodno stanište. Blandingove kornjače su otkrivene upravo pokraj predložene trase ceste tijekom radova na terenu ove godine, a prostor uključuje i zaštićeno drveće orašastih plodova i američkog ginsenga (oko kojih su stručnjaci manje zabrinuti).
Prema nacrtu izvještaja o pregledu okoliša, kojeg je priredio za grad Dillon Consulting, produljenje Terry Fox Drive-a će prolaziti direktno kroz močvarne prostore poznate kao “Vernal Pool 14+600” što u stvari znači „kritično stanište“ za Blandingove kornjače, kao i stanište za razmnožavanje mnogih osjetljivih vodozemaca.
„Ulaženje u ovo veliko močvarno područje će direktno dovesti do gubitka od 0,69 ha površine staništa za razmnožavanje vodozemaca, rascjepkavanje staništa i vjerojatno izmještanje herpetofaune koja je osjetljiva na onečišćenje zraka kao i drugih vrsta divljih životinja,“ tvrdi izvještaj.
Kao dio napora za ublažavanje posljedica, grad planira oblikovanje novih močvara na nekom drugom mjestu unutar poplavnih ravnica rijeke Carp, kako bi nadoknadio gubitak močvara zbog nove ceste. Ali, uz gubitak kritičnog staništa, sama cesta predstavlja veliku opasnost za Blandingove kornjače.
Tijekom faze izgradnje, iskopavanje i isušivanje močvarnih staništa vjerojatno će ozlijediti ili čak poubijati kornjače koje su u fazi hibarnacije. Prvo što će najviše ugrožavati životinje kad cesta bude u pogonu će biti sudari uzrokovani neodgovarajućim gniježđenjem duž ceste ili prelasci ceste tijekom migracija ili selidba,“ navedeno je u izvještaju..
Brooks tvrdi da su Blandingove kornjače posebice izložene stradanju od automobila jer se vrlo često gnijezde uzduž ceta, zakopavajući jaja u topli pijesak ili šljunak na rubovima ceste. Blandingove kornjače također vole lutati od jedne blatnjave bare do druge, putujući preko cesta ili uzduž cesta i do dva kilometra udaljenosti.
Zaštita kornjača bit će provedena na mnogo načina, tvrdi Flainek. Kaže da će prostor duž cesta biti posebno oblikovan na mjestima gdje prolazi kroz staništa ovih kornjača. „Projektiramo autocestu tako da će biti stavljeni maleni zidovi, ako hoćete, male stube, kako kornjače ne bi mogle samo isplaziti na autocestu. Također osiguravano prolaze, suhe jarke koji će omogućiti kornjačama siguran prolazak ako to budu željele.“ Izvještaj preporuča i ograničenu uporabu šljunka na cesti radi sprečavanja kornjača da polažu jaja u njega.
Ali, Brooks tvrdi da, po njegovom iskustvu, slične mjere spriječavanja ugrožavanja divljeg života na drugim mjestima nemaju neki efekt. „Možete sve to učiniti, ali, primjerice, stube, moraju biti potpuno ravne – šumske se kornjače mogu popeti na gotovo svaku ogradu.... One će se penjati čak i kad tamo nema odgovarajućeg mjesta za gniježđenje, samo da bi se u to uvjerile.“
On smatra da izgradnja ograde na obje strane ceste, duž cijele ceste, može biti vjerojatno jedini način da se kornjače zadrže izvan opasnosti od stradavanja.
Blandingove kornjače su posebice izložene izumiranju zbog toga što im treba 20 godina do postizanja spolne zrelosti i što legu mala legla od 10 ili manje jaja. Vrlo malo mladih kornjačica preživi do zrelosti, a te onda mogu doživjeti i do 100 godina. To znači da, ubijanje i nekoliko spolno zrelih ženki može imati uništavajući učinak na preživljavanje cijele populacije.
Predloženo produljenje Terry Fox Drive računa na prijašnja pravila zaštite okoliša, od 2000. do 2004. godine, no to je bilo prije nego što je stupila na snagu nova lista ugroženih vrsta Ontaria, 2007. godine. Prema tom dokumentu, „nitko ne smije ubiti, ozlijediti, ugroziti, uloviti ili uzeti živu jedinku ....iskorijenjene, ugrožene ili zaštićene vrste,“ i „nitko ne smije oštetiti ili uništiti stanište .... ugrožene ili zaštićene vrste.“
Stefanie Millon, savjetnik za komunikacije ministrice prirodnih izvora, Donne Cansfield, izjavljuje da provincija ima mogućnosti zaustaviti projekt ukoliko on dovodi zaštićene vrste u opasnost.
„Prema listi ugroženih vrsta, prioritet broj 1. je zaštita vrsta,“ govori. „Moramo biti sigurni da svi projekti koje provodimo doista udovoljavaju visokim mjerilima ovog dokumenta.“
Biolozi iz ministarstva trenutno vode sastanke s upravom grada i pregledavaju izvještaj o zaštiti okoliša nove ceste da bi utvrdili njezin utjecaj na okoliš.
„Moramo pokušati otkriti imamo li ikakvu mogućnost za prilagodbu. Ponekad možemo izmjeniti trasu projekta, pomaknuti je za nekoliko kilometara,“ izjavljuje, dodajući da mogu biti korištene i druge mjere smanjenja utjecaja na okoliš.
„Ovo je rana faza projekta. Nitko ne zna točno što sve možemo učiniti da bismo smanjili njegov utjecaj na okoliš.“
Čak i ako projekt ugrožava zaštićene vrste, postoji mogućnost iznimke i nastavka pod orkužnim dokumentima, ali taj način mora dobiti odobrenje ministra.
Brad Steinberg, stručnjak za kornjače u Ministarstvu, smatra da je moguće izraditi migracijske planove radi smanjenja smrtnosti kornjača na novoj autocesti. Ali, da bi se to učinilo kako treba, potrebno je mnogo rada na terenu, i mnogo vremena.
„Mogao bi pomisliti da ukoliko ozbiljno gradite cestu, želite pratiti kornjače i vidjeti gdje idu. Izraditi telemetrijsku studiju – no, to traje nekoliko godina,“ rekao je Steinberg.
Dodaje da nije samo važno odrediti migracijske putove, već i mjesta hibernacije. „Možda postoji neko mjesto u dijelu močvare koje je hibernacijska točka za mnoštvo kornjača...Morate točno pronaći takvo mjesto, jer, ni je bitno koliko jaraka i prolaza izgradite, ukoliko zapunite mjesto za hibernaciju, kornjače moraju ili pronaći novo mjesto, ili uginuti...“
Ali, kako će savezni stimulacijski prestati dolaziti ožujka 2022. godine, grad ne želi čekati dvije godine da bi započeo gradnju – želi pokrenuti radove na terenu što je prije moguće.
Bruce Mason, gradski voditelj projekata za taj prostor izjavljuje da gradski dužnosnici trenutno vode sastanke s MNR osobljem u nadi brzog dogovora i dobivanja odobrenja da se potrebni radovi počnu izvoditi već ove zime.
„Sjedit ćemo s njima i iznaći najbolji način da smanjimo te utjecaje. Oni također žele s nama surađivati. Ovaj projekt odobravaju kao razvojni.“
Osim migracijskih planova za kornjače, grad će tražiti odobrenja za rušenje ugroženog drveća i uništavanje staništa ugroženog američkog ginsenga. Kako je područje i sletna točna mnogih ptica selica, propisi o zaštiti okoliša propisuju i moratorij za rušenje drveća i „graditeljske aktivnosti u suprotnosti s prirodom“ između 15. travnja i 15. kolovoza da bi se spriječilo smetanje pticama na gnijezdima. Za dodati je da svaki posao koji utječe na potok Shirley’s mora biti zaustavljen od travnja do lipnja zbog mriješćenja riba.
Zbog svih tih ograničenja, i teškoća pri izvođenju ceste tijekom zime, možda neće biti moguće cijelu cestu izgraditi to ožujka 2011. godine, kada će presušiti sredstva koja daje država.
„Svakako, to je izazov,“ govori Mason, dodajući: „Možda ćemo doista moći izgraditi samo dio ceste.“
U završnoj fazi, kad se završava cesta, savezna i lokalna vlada izjavljuje da neće dalje financirati niti kakve projekte koji su već započeli. To znači da će Ottawa biti ostavljena da sam plaća svoje račune. Ali, Mason očekuje da će vlasti promijeniti mišljenje.
„Očito je da ne možemo dalje bez odobrenja....Ali možda nam daju produljenje, tko zna!? No, ne računamo na to“ govori Mason.
© Copyright (c) The Ottawa Citizen

Izvor: Ottawa Citizen
Prijevod: Neda Šutalo
Printer friendly page Send this story to a friend Create a PDF from the article
Za sadržaj svakog komentara je odgovoran autor tog komentara.
Autor Thread



NASLOVNA O KORNJAČAMA O NAMA FORUM DOWNLOAD KONTAKT

Copyright 2015 by www.Kornjace.com  |  Powered by Viva Chelonia © 2015 Viva Chelonia  |  Design by 7dana Impressum