Stanovnici otoka Serangan

protiv trgovine kornjačama

na Baliju

Vlasti otoka Serangan su se učlanile u WWF radi odbijanja ponude balijske vlade za pristanu na žrtvovanje oko 1.000 kornjača godiÅ¡nje.

Beritabali.com izvjeÅ¡tava da je tradisijski poglavica otoka Serangan, Made Mudana Wiguna, službeno objavio svoje neslaganje s ponuđenom preporukom Balijskog upravitelja Made Mangku Pastika danu Upravi za Å¡ume da bi se trebalo postaviti godiÅ¡nju kvotu od 1000 kornjača koje bi se koristile za vjerske žrtve.

Mudana smatra da upraviteljeva preporuka nije u skladu s naporima očuvanja populacije morskih kornjača, Dapače, smatra da uporaba kornjača za žrtve pri vjerskim ceremonijama potpuno uniÅ¡tava napore otoka Serangan da postane „otok kornjača“.

Mudana je izjavio medijima da njegovo odbijanja upraviteljeve preporuke je u stvari podržavanje ljudi otoka Serangan i njihovom nastojanju da zaÅ¡tite morske kornjače i poprave balijsku negativnu reputaciju kao otočja koje uniÅ¡tava morske kornjače.„To odražava naÅ¡u posvećenost sprečavanju i uniÅ¡tavanju trgovine kornjačama i povratku imena „otok kornjača“ naÅ¡em otoku Serangan, kojeg je imao do 1974. godine,“ objaÅ¡njava Mundana.

Mundana naglaÅ¡ava potrebu uključivanja pravila za očuvanje kornjača u domaće tradicionalno zakonodavsvo na otoku kao dokaz da su ljudi njegova sela u stvari potpuno posvećeni zaÅ¡titi i očuvanju kornjača.



Također podcrtava da svaka preporuka koja govori o tome da se slobodno može ubiti 1000 kornjača za ceremonijalne svrhe nije preporuka ljudi otoka Serangan nego viÅ¡e preporuka za žrtvovanje 1000 zelenih a ne maslinastih Å¡titastih kornjača.

Prema Mundani, endemične vrste kornjača na otoku su zelena želva (Chelonia mydas) a ne maslinasta Å¡titasta kornjača (Lepidochelys olivacea).

WWF se uključio u raspravu

World Wildlife Fund for Animals (WWF) – Svjetska zaklada za divlje životinje potiče Upravu za Å¡umarstvo da odbije zahtjev provinsijalnih vlasti Balija za ubijanjem 1000 zelenih kornjača u ceremonijalne svrhe.

WWF smatra da, ukoliko balijska vlada prihvati taj zahtjev, otvorit će vrata uniÅ¡tenju zelenih želvi i trgovini njima na Baliju Å¡to je službeno zabranjeno 2003. godine, kada je uporaba kornjača za ceremonijalne svrhe stavljena van zakona.

Koordinator programa WWF-a za Indoneziju, Creusa Hitipeuw izjavljuje novinarima koji su se okupili na otoku Serangan 20. studenog 2009. godine da postoje nastojanja nekih zainteresiranih strana da ponovno uvedu trgovinu kornjačama na Baliju kroz uporabu vjerskih ceremonija da bi prikrili svoje stvarne namjere. WWF upozorava da će ta taktika, ako uspije, imati izuzetno negativan utjecaj na balijsku turističku industriju.

Hitipeuw kaže: "potreba za kornjačama nije za vjerske ceremonije, najveći njihov broj će biti prodan za prehranu. Ukoliko, u stvari, kornjače trebaju za vjerske potrebe, lako je smisliti drugo rjeÅ¡enje. "

Creusa Hitipeuw, koordinator WWF Indonesia procjenjuje da se oko 500 morskih kornjača ilegalno proda svake godine na Baliju. Većina tih kornjača dolazi sa Sulawesija, Malukua i Sumatre.

© Bali Discovery Tours. Articles may be quoted and reproduced if attributed to http://www.balidiscovery.com. All images and graphics are copyright protected.

Prijevod: Neda Å utalo