ZaÅ¡tićene životinjske vrste u Hrvatskoj
Hrvatska je zemlja s jedinstvenim prirodnim fenomenima od čije ljepote zastaje dah. Ta prekrasna netaknuta priroda zaÅ¡tićena je kroz nacionalne parkove, parkove prirode i rezervate u kojima obitavaju autohtone, rijetke i zaÅ¡tićene životinjske vrste.
Taj oblik zaÅ¡tite prirode i bića koja tu žive je neophodan jer je čovjek sebi uzeo za pravo da istrebljuje divlje životinje sve viÅ¡e radi zabave, a sve manje radi prehrane. Pravo svake divlje životinje je da živi na slobodi u svom prirodnom okoliÅ¡u i ima se pravo razmnožavati.

Zakon o zaÅ¡titi prirode govori da se nijedna životinja ne smije koristiti radi čovjekove zabave te su i divlje životinje zaÅ¡tićene temeljem tog zakona. ZaÅ¡tićene su pojedine vrste sisavaca, ptica, gmazova, vodozemaca i beskraljeÅ¡njaka.

Od morskih stanovnika zaÅ¡tićeni su dobri dupin, obični dupin, kitovi, plemenita periska, glavata želva i sredozemna medvjedica.

Dobri dupin je jedina trajno naseljena vrsta u Jadranu. Istraživanja su pokazala da u Jadranskom moru obitava oko 220 dobrih dupina, a najveći broj se kreće u akvatoriju otoka LoÅ¡inja.


Obični dupin nije trajno naseljen u Jadranu, ali u naÅ¡e more ulazi u potrazi za hranom kroz Otrantska vrata. Od dobrog dupina razlikuje se u boji kože. S leđne strane je tamno smeđe do crne boje, a trbuÅ¡na strana mu je bijela.
Najveća živuća životinja danas je kit usan – plavetni kit. Kitovi ne žive trajno u naÅ¡em moru, ali ponekad dođu slijedeći brodove te su i oni zaÅ¡tićeni Zakonom o zaÅ¡titi prirode.

Plemenita periska je Sredozemni endem i rasprostranjena je po čitavom Jadranu, a vrlo je cijenjeni ukras i traženi suvenir. Živi na pjeskovitom dnu priobalnih područja Å¡iljatim dijelom zakopana u sediment.

Sljedeća vrsta je Sredozemna medvjedica koju joÅ¡ nazivaju i "morski čovik". Medvjedica je izvrsni plivač, ali jedan dio svog života provodi na kopnu u Å¡piljama, grotama i na žalovima, uglavnom na teÅ¡ko dostupnim mjestima. Medvjedice žive same ili u malim skupinama, a hrane se ribom.

JoÅ¡ je jedan stanovnik mora koji spada u zaÅ¡tićenu vrstu, a to su kornjače od kojih je najrasprostranjenija glavata želva. Ova vrsta kornjače jedina je stalna vrsta u Jadranu, a obitava u vodama sjevernog Jadrana. Taj akvatorij je vrlo važno i pogodno područje za ishranu i rast ove zaÅ¡tićene vrste.

Od kopnenih životinjskih vrsta zaÅ¡tićeni su vukovi, divlje mačke, risovi i vidre.

Vukovi su izuzetni predatori koji imaju važnu ulogu u održavanju ravnoteže u ekosustavu. Ravnotežu održavaju loveći bolestan, slab ili star plijen, ali ako nema mesa hranit će se i biljnom hranom. To su druÅ¡tvene životinje i žive u čoporu radi lakÅ¡eg preživljavanja i prehrane. U izuzetnim slučajevima napast će domaće životinje, a s obzirom da se ne hrani redovito može gladovati i duže vrijeme.

Ris je naÅ¡a najveća mačka, a prepoznat ga možemo i po čupercima crnih dlaka na vrhovima uÅ¡iju. Ris je bio naÅ¡a autohtona divljač sa prebivaliÅ¡tem na Risnjaku u Gorskom kotaru, ali je nestao i ponovno je naseljen. Hrani se zečevima, lisicama i srnama, ali za razliku od vuka lovi i zdravu divljač.

Divlja mačka je naÅ¡a autohtona divljač i rasprostranjena je u svim naÅ¡im loviÅ¡tima. Slična je domaćoj mački, ali je krupnija i snažnija. Živi samotnjački u starijim visokim Å¡umama, a hrani se sitnim glodavcima iako može savladati lane ili tetrijeba gluhana.

Vidra je sljedeća ugrožena vrsta. Obitava u staniÅ¡tima uz vodu na kopnu-uz rijeke, jezera, ribnjake i na velikim močvarnim područjima. U kopnenim dijelovima nastanjuje porječje rijeka Drave i Save, a u obalnom dijelu porječja rijeka Mirne, RaÅ¡e, Zrmanje, Krke i Neretve. Postale su ugrožena vrsta lova i krivolova, zagađenja voda, uniÅ¡tavanja staniÅ¡ta i nedostatkom organizama u vodi koji joj služe kao hrana.

Sve su te životinje i joÅ¡ brojne druge ugrožene zbog onečiÅ¡ćenja okoliÅ¡a, nestajanja njihovih prirodnih staniÅ¡ta te pretjeranom uporabom pesticida, a uzročnik svemu tome je čovjek. NaÅ¡a divlja fauna sačinjava naÅ¡e prirodno nasljeđe koje se mora sačuvati za buduće naraÅ¡taje, stoga poÅ¡tujte prirodu i propise o zaÅ¡titi životinja.

Izvor: croatica.net