Bare i močvare kakve su nekada bile
Bare i močvare kakve su nekada bile
Neprestana briga o vodnim resursima bazira se na brizi o izvorima pitke vode. Kruženje vode u prirodi odvija se neprestano. Padaju oborine, dolazi do isparavanja, kondenzacije i ponovno do padalina i to je beskonačan proces. Voda je uz zrak i toplinu, važan uvjet za život na Zemlji. Voda zauzima 70 posto zemaljske površine od čega je 95% slana voda, mora i oceani. Samo 5% je slatka voda: jezera, rijeke, vječni snijeg na planinama i ledenjaci, te vode podzemlja.
Svake godine koristi se u sve većim količinama. Podložna je različitim zagađenjima i svakim se danom, o njoj kao resursu, sve više govori. Ne zna se kako će promjena klime, uslijed globalnog zatopljenja i ozonskih rupa u omotaču, utjecati na vodu kao i na onečišćenja nižih slojeva atmosfere. Prirodna staništa, šume, travnjaci,močvare, usjevi, utječu na biološku raznolikost, a ona se uvelike smanjuje svakim danom. Čovjekovo maksimalno korištenje prirode uništava staništa i stvara nered u ekološkom sustavu. Uloga šuma je neprocjenjiva u zaštiti tla i voda.
Kamo nestaju
močvare
Svijet močvare, močvarnih travnjaka i lugova, poplavnih autohtonih šuma polako nestaje. Lopoči, lokvanji, stari panjevi, jata ptica, topole, vrbe, komarci i drugi kukci, vodozemci i gmazovi kao da su dio nekoga prošlog vremena. Boje, zvukovi, mirisi, tišina i mir sve kao da je odavno nestalo. Močvare i baruštine su nastale na rubovima jezera i mrtvim riječnim rukavcima, gdje je tlo natopljeno vodom ili je potpuno prekriveno slojem plitke vode. Nastaju i na kopnu na mjestima gdje nema odvodnjavanja ili isušivanja tla. Istočno od Slavonskog Broda, nizvodno savskim tokom, točnije neposredno uz rijeku Savu je 1500 ha poplavnog područja u čijim se aluvijalnim depresijama zadržava voda nakon povlačenja rijeke Save u korito. To je tipični slavonski prisavski pašnjak oplemenjen močvarnom florom i faunom, a istodobno zanimljiv ornitološko-botanički krajobraz gdje razaznajemo nekoliko lokacija. Dvorina se nalazi nedaleko sela Donja Bebrina i ima status ornitološkog rezervata. Drugo veliko barsko područje je Gajna koja se nalazi uz savski nasip od sela Poljanci do sela Oprisavci. Ona ima status zaštićenog krajolika. Stari ribnjak je zapadno od grada. U slatkovodnim staništima, močvarama i baruštinama žive žabe, zmije, ribe, ptice močvarice. Ljeti se zemlja
isuši, a zimi je poplavljena. Močvarna tla su pogodna za vodene biljke i trave, rast trske, rogoza, šaša. Stabla vrbe,
johe, topole rastu uz obale, na višim područjima. Mulj na dnu močvare obično je gust i natopljen vodom i gotovo ne sadrži kisik. Korijenje strši iz mulja da bi upilo kisik nužan za rast i razvoj. Njihovo korijenje i stabla sadržavaju mulj, a
sjemenke počinju klijati dok su još na roditeljskom drvetu. Biljke koje žive na vodom natopljenim područjima stvaraju mokre spužvaste humke. Kada biljka odumre, sporo se raspada i dugi niz godina čini tresetnu podlogu za gniježđenje barskih ptica, za polaganje jaja barskim kornjačama, kao sklonište. Tresetnu podlogu čine i neke od najjednostavnijih
biljaka, mahovine i jetrenke koje kao lišaj obavijaju natrula debla. One nemaju ni pravog korijena, niti cvijet, ali imaju korjenčiće i stabalce koji upijaju vodu iz tla i iz zraka. Jetrenke rastu uz tlo, iz kojega crpe vlagu, a neke i na drveću koje im je potpora. U močvari rastu i papratnjače. To su prastare biljke, koje su živjele na Zemlji prije više od 300 milijuna godina. Imaju pravo korijenje.
Ornitološki rezervat Dvorina
Još davne 1987. godine, na prijedlog Republičkog zavoda za zaštitu prirode, Skupština općine Slavonski Brod donijela je odluku o proglašenju bare Dvorina kraj Donje Bebrine specijalnim ornitološkim rezervatom, ukupne
površine 726 ha. Bara je zanimljiva sa botaničkog, kao i sa ornitološkog stajališta zbog raznovrsnoga biljnog pokrova
i životinjskih vrsta. Dvorina predstavlja veliku vrijednost, naročito u vrijeme proljetne i jesenje tradicionalseobe ptica. Tu se gnijezde: gnjurac ćubasti, gnjurac pilinorac, divlja patka, patka njorka, crna liska, guša zelenonoga, čigra bjelobrada, čigra obična, kokošica mlakara, trstenjak droščić i trstenjak rogožar. Na okolnim pašnjacima i travnjacima gnijezde se fazani, ševe, češljugari, a po šumarcima hrasta lužnjaka susreću se sove gluvare, sove djetlovke i ptice pjevice. U vodi ima lopoča, lokvanja, a po rubu močvarnih perunika i šaševa. Tu su i kvrgava stabla bijele vrbe da
upotpune idiličan izgled vodenog lica i skrovište ili gnijezdište ponekoj ptici močvarici i pjevici.
Gajna, zaštićeni krajolik
Gajna se prostire uz lijevu obalu Save, između sela Poljanci i Oprisavci i ima izgled tipičnog slavonskog prisavskog
pašnjaka, oplemenjenog močvarnom florom i faunom. U proljetnom razdoblju velike vode rijeke Save pune aluvijalne depresije, kao i vode Zapadnog lateralnog kanala Biđ-polja koji Gajnu presijeca u njezinom zapadnom dijelu.
Uskoro, točnije 14. rujna 2005. godine, obilježit će se petnaest godina kako je inicijativom Skupštine općine Slavonski Brod Gajna proglašena zaštićenim krajolikom. Gajnu posjećuju mnoge vrste ptica: ždralovi, gnjurci, patke, čigre, riječni galebovi, sive čaplje, čaplje žličarke, bijele i crne rode. Tu se gnijezde liske, vivci, patke. Također, krave svakodnevno pasu zelenu travu, piju vodu i muču, kao u neka davna vremena.
Prirodni rezervat Stari ribnjak
Stari ribnjak je smješten 15 km zapadno od Slavonskog Broda, na području Jelas-polja. Ukupna površina Jelas-polja iznosi 51.320 ha. Površina pod ribnjacima je 2174 ha, dok područje Starog ribnjaka zauzima dio od 200 ha vodene površine sa statusom ornitološkog rezervata. Velike vodene površine ribnjaka na Jelas-polju, osim izvora hrane idealno su područje za život i razmnožavanje raznovrsnih životinja, napose ptica močvarica, divljih pataka, liski i kormorana. Tu je najveća kolonija čaplji u Hrvatskoj. Tu se gnijezdi: mala bijela čaplja, žuta čaplja, čapljica voljak, čaplja danguba.Piše: Veronika Petrić- -Stjepanović,
ing. građ.
Izvor: BRODSKA EKOLOŠKA UDRUGA ZEMLJA
Za sadraj svakog komentara je odgovoran autor tog komentara.
Autor | Thread |
---|