Bare i močvare kakve su nekada bile
Neprestana briga o vodnim resursima bazira se na brizi o izvorima pitke vode. Kruženje vode u prirodi odvija se neprestano. Padaju oborine, dolazi do isparavanja, kondenzacije i ponovno do padalina i to je beskonačan proces. Voda je uz zrak i toplinu, važan uvjet za život na Zemlji. Voda zauzima 70 posto zemaljske povrÅ¡ine od čega je 95% slana voda, mora i oceani. Samo 5% je slatka voda: jezera, rijeke, vječni snijeg na planinama i ledenjaci, te vode podzemlja.


Svake godine koristi se u sve većim količinama. Podložna je različitim zagađenjima i svakim se danom, o njoj kao resursu, sve viÅ¡e govori. Ne zna se kako će promjena klime, uslijed globalnog zatopljenja i ozonskih rupa u omotaču, utjecati na vodu kao i na onečiÅ¡ćenja nižih slojeva atmosfere. Prirodna staniÅ¡ta, Å¡ume, travnjaci,močvare, usjevi, utječu na bioloÅ¡ku raznolikost, a ona se uvelike smanjuje svakim danom. Čovjekovo maksimalno koriÅ¡tenje prirode uniÅ¡tava staniÅ¡ta i stvara nered u ekoloÅ¡kom sustavu. Uloga Å¡uma je neprocjenjiva u zaÅ¡titi tla i voda.
Kamo nestaju
močvare
Svijet močvare, močvarnih travnjaka i lugova, poplavnih autohtonih Å¡uma polako nestaje. Lopoči, lokvanji, stari panjevi, jata ptica, topole, vrbe, komarci i drugi kukci, vodozemci i gmazovi kao da su dio nekoga proÅ¡log vremena. Boje, zvukovi, mirisi, tiÅ¡ina i mir sve kao da je odavno nestalo. Močvare i baruÅ¡tine su nastale na rubovima jezera i mrtvim riječnim rukavcima, gdje je tlo natopljeno vodom ili je potpuno prekriveno slojem plitke vode. Nastaju i na kopnu na mjestima gdje nema odvodnjavanja ili isuÅ¡ivanja tla. Istočno od Slavonskog Broda, nizvodno savskim tokom, točnije neposredno uz rijeku Savu je 1500 ha poplavnog područja u čijim se aluvijalnim depresijama zadržava voda nakon povlačenja rijeke Save u korito. To je tipični slavonski prisavski paÅ¡njak oplemenjen močvarnom florom i faunom, a istodobno zanimljiv ornitoloÅ¡ko-botanički krajobraz gdje razaznajemo nekoliko lokacija. Dvorina se nalazi nedaleko sela Donja Bebrina i ima status ornitoloÅ¡kog rezervata. Drugo veliko barsko područje je Gajna koja se nalazi uz savski nasip od sela Poljanci do sela Oprisavci. Ona ima status zaÅ¡tićenog krajolika. Stari ribnjak je zapadno od grada. U slatkovodnim staniÅ¡tima, močvarama i baruÅ¡tinama žive žabe, zmije, ribe, ptice močvarice. Ljeti se zemlja
isuÅ¡i, a zimi je poplavljena. Močvarna tla su pogodna za vodene biljke i trave, rast trske, rogoza, Å¡aÅ¡a. Stabla vrbe,
johe, topole rastu uz obale, na viÅ¡im područjima. Mulj na dnu močvare obično je gust i natopljen vodom i gotovo ne sadrži kisik. Korijenje strÅ¡i iz mulja da bi upilo kisik nužan za rast i razvoj. Njihovo korijenje i stabla sadržavaju mulj, a
sjemenke počinju klijati dok su joÅ¡ na roditeljskom drvetu. Biljke koje žive na vodom natopljenim područjima stvaraju mokre spužvaste humke. Kada biljka odumre, sporo se raspada i dugi niz godina čini tresetnu podlogu za gniježđenje barskih ptica, za polaganje jaja barskim kornjačama, kao skloniÅ¡te. Tresetnu podlogu čine i neke od najjednostavnijih
biljaka, mahovine i jetrenke koje kao liÅ¡aj obavijaju natrula debla. One nemaju ni pravog korijena, niti cvijet, ali imaju korjenčiće i stabalce koji upijaju vodu iz tla i iz zraka. Jetrenke rastu uz tlo, iz kojega crpe vlagu, a neke i na drveću koje im je potpora. U močvari rastu i papratnjače. To su prastare biljke, koje su živjele na Zemlji prije viÅ¡e od 300 milijuna godina. Imaju pravo korijenje.
Ornitološki rezervat Dvorina
JoÅ¡ davne 1987. godine, na prijedlog Republičkog zavoda za zaÅ¡titu prirode, SkupÅ¡tina općine Slavonski Brod donijela je odluku o proglaÅ¡enju bare Dvorina kraj Donje Bebrine specijalnim ornitoloÅ¡kim rezervatom, ukupne
povrÅ¡ine 726 ha. Bara je zanimljiva sa botaničkog, kao i sa ornitoloÅ¡kog stajaliÅ¡ta zbog raznovrsnoga biljnog pokrova
i životinjskih vrsta. Dvorina predstavlja veliku vrijednost, naročito u vrijeme proljetne i jesenje tradicionalseobe ptica. Tu se gnijezde: gnjurac ćubasti, gnjurac pilinorac, divlja patka, patka njorka, crna liska, guÅ¡a zelenonoga, čigra bjelobrada, čigra obična, kokoÅ¡ica mlakara, trstenjak droÅ¡čić i trstenjak rogožar. Na okolnim paÅ¡njacima i travnjacima gnijezde se fazani, Å¡eve, čeÅ¡ljugari, a po Å¡umarcima hrasta lužnjaka susreću se sove gluvare, sove djetlovke i ptice pjevice. U vodi ima lopoča, lokvanja, a po rubu močvarnih perunika i Å¡aÅ¡eva. Tu su i kvrgava stabla bijele vrbe da
upotpune idiličan izgled vodenog lica i skroviÅ¡te ili gnijezdiÅ¡te ponekoj ptici močvarici i pjevici.
Gajna, zaÅ¡tićeni krajolik
Gajna se prostire uz lijevu obalu Save, između sela Poljanci i Oprisavci i ima izgled tipičnog slavonskog prisavskog
paÅ¡njaka, oplemenjenog močvarnom florom i faunom. U proljetnom razdoblju velike vode rijeke Save pune aluvijalne depresije, kao i vode Zapadnog lateralnog kanala Biđ-polja koji Gajnu presijeca u njezinom zapadnom dijelu.
Uskoro, točnije 14. rujna 2005. godine, obilježit će se petnaest godina kako je inicijativom SkupÅ¡tine općine Slavonski Brod Gajna proglaÅ¡ena zaÅ¡tićenim krajolikom. Gajnu posjećuju mnoge vrste ptica: ždralovi, gnjurci, patke, čigre, riječni galebovi, sive čaplje, čaplje žličarke, bijele i crne rode. Tu se gnijezde liske, vivci, patke. Također, krave svakodnevno pasu zelenu travu, piju vodu i muču, kao u neka davna vremena.
Prirodni rezervat Stari ribnjak
Stari ribnjak je smjeÅ¡ten 15 km zapadno od Slavonskog Broda, na području Jelas-polja. Ukupna povrÅ¡ina Jelas-polja iznosi 51.320 ha. PovrÅ¡ina pod ribnjacima je 2174 ha, dok područje Starog ribnjaka zauzima dio od 200 ha vodene povrÅ¡ine sa statusom ornitoloÅ¡kog rezervata. Velike vodene povrÅ¡ine ribnjaka na Jelas-polju, osim izvora hrane idealno su područje za život i razmnožavanje raznovrsnih životinja, napose ptica močvarica, divljih pataka, liski i kormorana. Tu je najveća kolonija čaplji u Hrvatskoj. Tu se gnijezdi: mala bijela čaplja, žuta čaplja, čapljica voljak, čaplja danguba.PiÅ¡e: Veronika Petrić- -Stjepanović,
ing. građ.

Izvor: BRODSKA EKOLOÅ KA UDRUGA ZEMLJA