NASLOVNA O KORNJAČAMA O NAMA FORUM GALERIJA KONTAKT
  
   Registrirajte se na Kornjace.com!    Login  
Main Menu
Who is Online
21 korisnika su online (1 korisnika pregledavaju članci)

Članovi: 0
Gosti: 21

više...
O kornjacama


Istočna slavonija

Poslano od Marijan Uključeno 19.03.2007 18:53:06 (5353 glasi)
Smanjena slika
Sljedeči tekst opisuje prirodni habitat u slavoniji
gdje se medju mnogim drugim zivotinjama
nalazi i Barska kornjača Emys orbicularis orbicularis


Otočki virovi

Malo je poznato da je šuma hrasta lužnjaka jedinstvena u svijetu po svojoj površini upravo na području šumskog spačvanskog bazena kojemu pripada i područje Grada Otoka. Ova je šuma sastavni dio nacionalne ekološke mreže a bogata je vodotocima Bosuta, Spačve, Brežnice, Virova, Lubnja i Studve.
Istražili smo Otočke virove koji pripadaju području Grada Otoka.



Virovi su zaštićeni krajolik Vukovarsko-srijemske županije koji obuhvaća rječicu Virovi i okolnu šumu hrasta lužnjaka na udaljenosti 100 m od obale. Preko 70% omeđeni su šumom hrasta lužnjaka.

Virovi su prirodni fenomen. Zbog gotovo netaknute prirode Otočki virovi i njezina obala su sačuvali svoj izvorni izgled za razliku od Bošnjačkih Vjerova. Virovi su omiljeno izletište Otočana, Vinkovčana, Bošnjačana, Županjčana ... Oni su raj za sve ljubitelje bujne i lijepe netaknute prirode. Uz virovsku vodu obitavaju i autohtone vrste ptica kakve ornitolozi nalaze samo u predjelu tog neobičnog vodotoka. Slično je i s ribama kakvih ima samo u tom šumskom potoku

Od potoka i rijeka Virovi se razlikuju specifičnim hidrodinamičkim, geološkim, klimatskim, fizičko-kemijskim i biološkim osobinama. Većim dijelom godine virovi imaju odlike močvare što dokazuje močvarna vegetacija u priobalnom pojasu. Za vrijeme velikih oborina u proljeće i u jesen vodostaj se znatno podigne. Tada virovi uspostavljaju prirodnu vezu protočnu s rijekom Spačvom, a preko nje s Bosutom i Savom, ponašajući se kao sporotekuća rječica.

Virovi skupljaju vodu iz šuma u području Bošnjaka i Otoka, dugi su 18,380 m, široki oko 60 m, dubina im je 2-7 m, no u biološki najinteresantnijim zonama Ralje i Živačine širina im iznosi i preko 100 m.

Površina je 79 km2 koja gravitira vodotoku Spačva (slivna površina).

Voda je u Virovima bistra u površinskom sloju, dok su dublji slojevi sivkastozeleni zbog otopljenih minerala i planktona i od jako izraženog procesa zarašćivanja ovog staništa makrofitnom vegetacijom.

Značajnu ulogu u vodostaju Virova imaju podzemne vode koje se kreću na dubini 1,75 - 2,75 m ispod površine zemljišta pa zato nikad ne presušuju. Dakle od prirodnog fenomena izvorišta - vira nastao je vjerojatno i naziv Virovi.

Središnji, površinski dio Virova je bez vegetacije, u priobalnom području nalaze se raznovrsne flotalne biljke u izdvojenim asocijacijama: lopoč (Nymphea alba), lokvanj (Nuphar luteum), mali lopoč (Nymphoides peltata), dvornik (Polygonium amphibium), vodena leća (Lemna minor), žabnjak ljutić (Hidrocharis morsus ranae) i rašac (Trapa natans). Čitave livade gradi vošćika ili drezga, krocanj, žabnjak i mnoštvo zelenih končastih algi.

Dno Virova pokriveno je muljem koji omogućuje život raznim ličinkama prije svega mnogobrojnih kukaca. Miran vodeni tok omogućuje i planktonski način života. Trska, rogoz, šaš i šašina najbujnije su razvijeni u "oazi" Živačine gdje se nalazi šumska krčevina kružnog izgleda s površinom oko 3 km. Zbog obilja sunca i vlage trska ovdje premašuje visinu čovjeka pa u njoj nalaze sklonište brojne životinje. Zahvaljujući bujnoj vegetaciji u vodi Virova nalaze se raznovrsni kukci koji služe kao hrana brojnim ribama i drugim životinjama.

Ovdje žive ribe nizinskih voda: šaran, linjak, štuka, som, karas, sunčani karas, bjelica, grgeč - bandar - bulješ - okan ili ostriž, deverika, žutooka, keder i čikov.

Smanjena slika

Cijelo područje Spačvanskog bazena - predstavlja i području važnom za ptice EU (tzv. SPA područje) odnosno potencijalno područje EU ekološke mreže NATURA 2000. Oko poplavnih šuma hrasta lužnjaka nalazilo se vrlo malo pašnjačkih površina koje i danas predstavljaju vrijedna hranilišta i odmorišta za ugrožene životinjske vrste posebice ptice. Među pticama ističu se bijela roda, crna roda, bijela čaplja, crna liska, siva čaplja, divlja patka, orao ribič, golub grivnjaš te orao štekavac - veliki riblji orao koji je veoma prorijeđen i prijeti mu izumiranje. Od sisavaca u vodi živi vidra, a na pojilo dolazi lisica, divlja svinja, srna i jelen.

Općenito možemo reći da su fauna i flora Virova slični onima u Kopačevu. U neposrednoj blizini Virova nalazi se upravljan Rezervat hrasta lužnjaka Lože. Zbog izvrsnih genetskih svojstava žir s obala Virova, kao sjemenski materijal, šalje se po cijeloj Europi te ovaj podatak dovoljno govori i o biološkoj vrijednosti ekosistema Virovi.

Održavanje postojeće kvalitete vode Virova - izgradnjom preljeva
Virovi u sušnijem dijelu godine ostaju bez kontakta sa Spačvom.
U svrhu povećanja vodne količine na Virovima, izgrađen je objekt kojim se voda zadržava na zadovoljavajućoj razini u sušnom periodu tzv. preljev tipa široki prag dužine 14 m, a širine 4m. Objekat je izgrađen na trasi napuštene ceste Otok-Bošnjaci. Na koti od 79.00 m.n.m. nema gotovo nikakvog toka. Projektirani nivo izaziva izlijevanje u šumskim površinama u dijelu veliki utuš (rukavac virova) i veći broj šumskih kanala. Opća je karakteristika ovih kanala da dovede vodu iz niskih šumskih areala u Virove, a da su postavljeni tako što idu iz apsolutno nižih terena na više. Stoga se projektant odlučio da one dijelove kojima ne smeta vodostaj 79.00 m.n.m. ostavi pod utjecajem podignutih virova, a tereni koje ugrožava taj vodni nivo osigurani su prevođenjem u sliv Bistra-Spačve ili upuštanjem u Virove nizvodno od preljevne građevine. Na kanalu Veliki utuš zatrpan je postojeći propust, čime se tok u tom kanalu usmjeruje na dvije strane; nizvodno od propusta u sliv Virova, a uzvodno u sliv Bistra-Spačve. Tako se održava postojeća kvaliteta vode Virova.

Grad Otok je usvojio Prostorni plan uređenja kojim se predviđa izgradnja sportsko-rekreacijske zone izvan zaštićenog prostora Virova.

Izvor Texta: OTOK.hr
Printer friendly page Send this story to a friend Create a PDF from the article
Za sadržaj svakog komentara je odgovoran autor tog komentara.
Autor Thread



NASLOVNA O KORNJAČAMA O NAMA FORUM DOWNLOAD KONTAKT

Copyright 2015 by www.Kornjace.com  |  Powered by Viva Chelonia © 2015 Viva Chelonia  |  Design by 7dana Impressum