Sljedeči tekst opisuje prirodni habitat u slavoniji
gdje se medju mnogim drugim zivotinjama
nalazi i Barska kornjača Emys orbicularis orbicularis

Otočki virovi

Malo je poznato da je Å¡uma hrasta lužnjaka jedinstvena u svijetu po svojoj povrÅ¡ini upravo na području Å¡umskog spačvanskog bazena kojemu pripada i područje Grada Otoka. Ova je Å¡uma sastavni dio nacionalne ekoloÅ¡ke mreže a bogata je vodotocima Bosuta, Spačve, Brežnice, Virova, Lubnja i Studve.
Istražili smo Otočke virove koji pripadaju području Grada Otoka.



Virovi su zaÅ¡tićeni krajolik Vukovarsko-srijemske županije koji obuhvaća rječicu Virovi i okolnu Å¡umu hrasta lužnjaka na udaljenosti 100 m od obale. Preko 70% omeđeni su Å¡umom hrasta lužnjaka.

Virovi su prirodni fenomen. Zbog gotovo netaknute prirode Otočki virovi i njezina obala su sačuvali svoj izvorni izgled za razliku od BoÅ¡njačkih Vjerova. Virovi su omiljeno izletiÅ¡te Otočana, Vinkovčana, BoÅ¡njačana, Županjčana ... Oni su raj za sve ljubitelje bujne i lijepe netaknute prirode. Uz virovsku vodu obitavaju i autohtone vrste ptica kakve ornitolozi nalaze samo u predjelu tog neobičnog vodotoka. Slično je i s ribama kakvih ima samo u tom Å¡umskom potoku

Od potoka i rijeka Virovi se razlikuju specifičnim hidrodinamičkim, geoloÅ¡kim, klimatskim, fizičko-kemijskim i bioloÅ¡kim osobinama. Većim dijelom godine virovi imaju odlike močvare Å¡to dokazuje močvarna vegetacija u priobalnom pojasu. Za vrijeme velikih oborina u proljeće i u jesen vodostaj se znatno podigne. Tada virovi uspostavljaju prirodnu vezu protočnu s rijekom Spačvom, a preko nje s Bosutom i Savom, ponaÅ¡ajući se kao sporotekuća rječica.

Virovi skupljaju vodu iz Å¡uma u području BoÅ¡njaka i Otoka, dugi su 18,380 m, Å¡iroki oko 60 m, dubina im je 2-7 m, no u bioloÅ¡ki najinteresantnijim zonama Ralje i Živačine Å¡irina im iznosi i preko 100 m.

PovrÅ¡ina je 79 km2 koja gravitira vodotoku Spačva (slivna povrÅ¡ina).

Voda je u Virovima bistra u povrÅ¡inskom sloju, dok su dublji slojevi sivkastozeleni zbog otopljenih minerala i planktona i od jako izraženog procesa zaraÅ¡ćivanja ovog staniÅ¡ta makrofitnom vegetacijom.

Značajnu ulogu u vodostaju Virova imaju podzemne vode koje se kreću na dubini 1,75 - 2,75 m ispod povrÅ¡ine zemljiÅ¡ta pa zato nikad ne presuÅ¡uju. Dakle od prirodnog fenomena izvoriÅ¡ta - vira nastao je vjerojatno i naziv Virovi.

SrediÅ¡nji, povrÅ¡inski dio Virova je bez vegetacije, u priobalnom području nalaze se raznovrsne flotalne biljke u izdvojenim asocijacijama: lopoč (Nymphea alba), lokvanj (Nuphar luteum), mali lopoč (Nymphoides peltata), dvornik (Polygonium amphibium), vodena leća (Lemna minor), žabnjak ljutić (Hidrocharis morsus ranae) i raÅ¡ac (Trapa natans). Čitave livade gradi voÅ¡ćika ili drezga, krocanj, žabnjak i mnoÅ¡tvo zelenih končastih algi.

Dno Virova pokriveno je muljem koji omogućuje život raznim ličinkama prije svega mnogobrojnih kukaca. Miran vodeni tok omogućuje i planktonski način života. Trska, rogoz, Å¡aÅ¡ i Å¡aÅ¡ina najbujnije su razvijeni u "oazi" Živačine gdje se nalazi Å¡umska krčevina kružnog izgleda s povrÅ¡inom oko 3 km. Zbog obilja sunca i vlage trska ovdje premaÅ¡uje visinu čovjeka pa u njoj nalaze skloniÅ¡te brojne životinje. Zahvaljujući bujnoj vegetaciji u vodi Virova nalaze se raznovrsni kukci koji služe kao hrana brojnim ribama i drugim životinjama.

Ovdje žive ribe nizinskih voda: Å¡aran, linjak, Å¡tuka, som, karas, sunčani karas, bjelica, grgeč - bandar - buljeÅ¡ - okan ili ostriž, deverika, žutooka, keder i čikov.



Cijelo područje Spačvanskog bazena - predstavlja i području važnom za ptice EU (tzv. SPA područje) odnosno potencijalno područje EU ekoloÅ¡ke mreže NATURA 2000. Oko poplavnih Å¡uma hrasta lužnjaka nalazilo se vrlo malo paÅ¡njačkih povrÅ¡ina koje i danas predstavljaju vrijedna hraniliÅ¡ta i odmoriÅ¡ta za ugrožene životinjske vrste posebice ptice. Među pticama ističu se bijela roda, crna roda, bijela čaplja, crna liska, siva čaplja, divlja patka, orao ribič, golub grivnjaÅ¡ te orao Å¡tekavac - veliki riblji orao koji je veoma prorijeđen i prijeti mu izumiranje. Od sisavaca u vodi živi vidra, a na pojilo dolazi lisica, divlja svinja, srna i jelen.

Općenito možemo reći da su fauna i flora Virova slični onima u Kopačevu. U neposrednoj blizini Virova nalazi se upravljan Rezervat hrasta lužnjaka Lože. Zbog izvrsnih genetskih svojstava žir s obala Virova, kao sjemenski materijal, Å¡alje se po cijeloj Europi te ovaj podatak dovoljno govori i o bioloÅ¡koj vrijednosti ekosistema Virovi.

Održavanje postojeće kvalitete vode Virova - izgradnjom preljeva
Virovi u suÅ¡nijem dijelu godine ostaju bez kontakta sa Spačvom.
U svrhu povećanja vodne količine na Virovima, izgrađen je objekt kojim se voda zadržava na zadovoljavajućoj razini u suÅ¡nom periodu tzv. preljev tipa Å¡iroki prag dužine 14 m, a Å¡irine 4m. Objekat je izgrađen na trasi napuÅ¡tene ceste Otok-BoÅ¡njaci. Na koti od 79.00 m.n.m. nema gotovo nikakvog toka. Projektirani nivo izaziva izlijevanje u Å¡umskim povrÅ¡inama u dijelu veliki utuÅ¡ (rukavac virova) i veći broj Å¡umskih kanala. Opća je karakteristika ovih kanala da dovede vodu iz niskih Å¡umskih areala u Virove, a da su postavljeni tako Å¡to idu iz apsolutno nižih terena na viÅ¡e. Stoga se projektant odlučio da one dijelove kojima ne smeta vodostaj 79.00 m.n.m. ostavi pod utjecajem podignutih virova, a tereni koje ugrožava taj vodni nivo osigurani su prevođenjem u sliv Bistra-Spačve ili upuÅ¡tanjem u Virove nizvodno od preljevne građevine. Na kanalu Veliki utuÅ¡ zatrpan je postojeći propust, čime se tok u tom kanalu usmjeruje na dvije strane; nizvodno od propusta u sliv Virova, a uzvodno u sliv Bistra-Spačve. Tako se održava postojeća kvaliteta vode Virova.

Grad Otok je usvojio Prostorni plan uređenja kojim se predviđa izgradnja sportsko-rekreacijske zone izvan zaÅ¡tićenog prostora Virova.

Izvor Texta: OTOK.hr