Zaštita morskih kornjača
Aquarium PULA - Uključivanjem u program Zoološkog odjela Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu, Akvarij Pula postao je centar za spašavanje morskih kornjača. Budući da je Glavata želva, kao i ostale morske kornjače zaštićena vrsta, za njihovo držanje u akvariju, bilo je potrebno ishodovati dozvolu Ministarstva za zaštitu prirode i okoliša Republike Hrvatske.
Naša aktivnost uključuje obilježavanje kornjača na terenu, po dojavi ribara dolazimo po kornjače i udomljavamo ih, te ih nakon njihovog ozdravljenja obilježavamo i puštamo.
Morske kornjače danas su jedni od najugroženijih morskih organizama. Od sedam vrsta ove skupine gmazova u Mediteranu gnijezde dvije: Glavata želva (Caretta caretta) i zelena želva (Chelonia mydas). Populacija odraslih, spolno zrelih ženki zelene želve u Mediteranu procijenjuje se na između 500 i 1000 životinja, dok je populacija odraslih ženki Glavate želve veća, a smatra se da iznosi oko 5 do 6 tisuća primjeraka. Time je populacija Glavate želve u Mediteranu po brojnosti na drugom mjestu u svijetu, odmah nakon zapadno-atlantske populacije, pa je poznavanje, pravilna zaštita i management mediteranske populacije od iznimnog značaja za globalnu zaštitu vrste od izumiranja. Najveća gnjezdišta Glavate želve, najčešće vrste Mediterana nalaze se u Grčkoj, Turskoj, Libiji i na Cipru. Sistematski projekti istraživanja njihove reproduktivne biologije i ekologije započeta su početkom osamdesetih, a uz ostalo uključila su i markiranje (obilježavanje) ženki pri polaganju jaja. Podaci koje dobijemo markiranjem od iznimnog su značaja za bolje poznavanje ovih životinja. Tako je recimo otkriveno da su više ili manje “privržene” svojim gnjezdištima i da će se ženka vratiti i položiti jaja na uglavnom istom području, a takva reproduktivna biologija uzrokovala je i genetičku različitost pojedinih kolonija. Uz to, nalazi markiranih jedinki daju nam informacije o njihovom kretanju, rastu, populacijskoj dinamici, itd.
Glavata želva
Glavata želva najčešća je i jedina stalna vrsta u Jadranu. Zanimljivo da većina nalaza markiranih primjeraka ove vrste u Mediteranu potiče upravo iz Jadrana, točnije iz istočno-jadranskog akvatorija. Najveći broj markiranih primjeraka do sada je nađen u Hrvatskoj (22 životinje), pa je izvjesno da naša obala predstavlja značajan migracijski koridor Glavate želve, posebice za populaciju koja gnijezdi u Grčkoj, pošto su sve nađene markirane kornjače bile obilježene upravo tamo. Isto tako, očito je grupiranje nalaza u vodama sjevernog Jadrana, što zajedno s analizom slučajnog ulova i analizom ishrane upućuje na značaj tog akvatorija kao demerzalnog staništa Glavate želve, ili jednostavnije - područja ishrane i rasta. Upravo je zbog toga hrvatski Jadran svrstan u jedno od prioritetnih područja za istraživanje i zaštitu Glavate želve u sklopu novog Akcijskog plana za zaštitu morskih kornjača Mediterana UNEP-a (Program Ujedinjenih naroda za okoliš).
Izvor: Aquarium Pula
Za sadraj svakog komentara je odgovoran autor tog komentara.
Autor | Thread |
---|