NASLOVNA O KORNJAČAMA O NAMA FORUM GALERIJA KONTAKT
  
   Registrirajte se na Kornjace.com!    Login  
Main Menu
Who is Online
8 korisnika su online (2 korisnika pregledavaju članci)

Članovi: 0
Gosti: 8

više...
O kornjacama


Krokodili

Poslano od Marijan Uključeno 15.10.2006 18:14:19 (7287 glasi)
Smanjena slika
Fosilni ostaci ukazuju da su ova vrlo neobična bića naseljavala zemaljsku kuglu posljednjih dvije stotine miliona godina, to jest preci današnjih krokodila su se družili sa dinosaurusima.

Krokodili zajedno sa gušterima, zmijama i kornjačama spadaju u grupu životinja koje uveliko ovise od temperature okoline (hladnokrvne životinje). Za razliku od sisara koji imaju dlake kao izolaciju i mogu da se tresu kad je vani hladno da bi povisili unutrašnju temperature, krokodili niti imaju izolaciju niti mogu da se tresu. Posljedica ovoga je da su današnji krokodili ograničeni na one dijelove zemlje gdje prosječna temperatura najhladnijeg mjeseca u godini ne pada ispod 10 stepeni Celsijusa. Aligatori doduše mogu opstati i na mnogo nižim temperaturama pa čak i u jezerima gdje se površina smrzne na kratko vrijeme.

Osnovna razlika između krokodila i aligatora je u njihovim glavama (njuškama) i zubima. Aligatori imaju mnogo širu njušku nego krokodili. Povrh toga kada krokodili zatvore usta njihovi četvrti zubi u donjoj vilici se mogu vidjeti a kod aligatora ne. Ime aligator potiče od španskih istraživača, koji su posjetili jugoistok današnje Amerike. Ovdje su našli ogromne reptile koje su nazvali el lagarto, što značI gušter. Riječ se ubrzo promijenila u aligarto, a sa daljnjom upotrebom je postalo aligator.

Lovci tipa “sjedni i čekaj”

Krokodili su majstori kamuflaže. Na primjer, kad miruju u vodi sve što se može vidjeti su oči, vrlo mali dio glave, uši i nozdrve. Dakle senzorni aparati su iznad vode, dok je većina njuške i tijelo skriveno u vodi. Potencijalne žrtve tako nemaju pojma koliki je krokodil uz uslov da ga uopšte vide. Često je skoro nemoguće raspoznati između nepomičnog plutajućeg krokodila i grane drveta.

U poređenju sa ljudima krokodili ne jedu mnogo. Većina ima samo jedan obrok sedmično, a oko šesdeset posto energije sadržane u hrani je pohranjeno u repu i leđima krokodila kao salo. Ovakvo skladištenje masti pomaže krokodilima da opstanu i mjesecima bez ishrane. Odrasli mužjaci, na primjer, teški preko tone odlično preživljavaju na samo jednoj kokoši sedmično kad je hrana dostupna, a ako je baš oskudica, mogu preživjeti i mjesecima bez hrane.

Naravno, sačuvanje energije je ključ uspjeha kod krokodila. Izležavanje na suncu, ili nepomično ležanje u blatu su samo neke od strategija da se ne troši energija. Čak i krvni sistem krokodila, zajedno sa srcem koje ima četiri komore pomaže očuvanju energije. Ovaj specijalno adaptirani sistem im omogućava da mogu mirovati na dnu rijeke ili drugih voda fantastičnih sat i po. Krokodili nemaju usne, pa voda stalno ulazi i izlazi iz usta kad zarone. Međutim, dobra adaptacija je mali poklopac iznad grla, koji zatvara prolaze za vazduh kad su u vodi. Ovo je vrlo dobra kreacija za krokodile, jer im omogućava da otvore usta dok leže u vodi i napadnu plijen po potrebi, a da im voda pritom ne ulazi u pluća. Daljna perfekcija su svakako nozdrve koje se takođe zatvaraju kad krok zaroni.

Krokodili imaju dobar vid i sigurno vide u bojama. Baš kao i ljudi tako i krokodili imaju dva kapka. Specijalni dodatak kod krokodila je treći kapak, koji je providan i zatvara se sa strane u toku ronjenja. Ovo im naravno omogućava da gledaju u vodi, mada se oni oslanjaju i na druga čula, obzirom da su vode u kojima borave često vrlo mutne. Tu je i izvanredno čulo sluha. Krokodili čak mogu čuti i njihove neizlegle mlade koji proizvode zvukove iz jaja. Uši imaju svoje poklopčiće (još jedna adaptacija) koji se zatvaraju prilikom zaronjavanja, i tako sprječavaju ulazak vode u ušni kanal.

Hranu ne žvaću, nego gutaju čitavu, ako je plijen dovoljno mali kao što su ptice i ribe. Kad je plijen veći poput kengura, magarca, konja, stoke, psa itd. tada krokodili imaju više taktika da iskomadaju plijen. Ponekad više njih učestvuju istovremeno u komadanju plijena, a ponekad čak zaglave plijen između stijena ili stabala drveća te im to služi kao stega za plijen koji je onda lakše komadati. Vrlo često se valjaju zajedno sa plijenom sve dok se dio tijela plijena ne izvali iz nekih od zglobova.

Smanjena slika

Zagriz odraslog krokodila je poput hidrauličke prese, u pitanju je pritisak od više nego deset tona. Ovo je dovoljno jako da može lako smrviti nogu krave, ili oklop kornjače. Ono što je iznenađujuće jeste da dok su im mišići za zatvaranje vilica izuzetno snažni, mišići za otvaranje su veoma slabi. Toliko slabi da će čak elastična gumica namaknuta na vilice biti dovoljna da im spriječi otvaranje usta.

Zamjena zuba se dešava kroz čitav život ovih stvorenja, s tim što usporava kako krokodil postaje stariji. Donja vilica ima uglavnom između 28 do 32 zuba, a gornja između 30 do 40. Zubi su naravno oštri i svi su sličnog oblika koji ponajviše podsjeća na šiljke. Nema boljeg dizajna za grabljenje i držanje plijena. Zubi često mogu da se izgube ili slome u ovim divljim napadima, ali to nije naročita briga za krokodile, obzirom da ispod svakog zuba leži novi spreman da popuni šupljinu.

Kako hranu ne žvaću nego je gutaju u velikim komadima, sistem za varenje ima posebno jake rastvarajuće enzime, koji pomažu u rastvaranju mesa i kostiju plijena. Vrlo tvrdi materijali poput oklopa kornjače, i ljušture insekata se rastvaraju nešto sporije i treba im sedmice i sedmice da se rastope.

Krokodili su uglavnom opisani kao nepomični “sjedni i čekaj” lovci. Ponekad čak i danima posmatraju plijen i mjesto gdje se plijen stalno primiče vodi. A, onda jedan dan iznenadno sa divljinom neviđenom u prirodi i strahovitom brzinom napadaju, žrtve nemaju vremena ni da uzmaknu. Ponekad će čak samo suknuti iz vode u vazduh i do jednog i po metra da zgrabe pticu u letu. Drugi put, će opet takvom brzinom pojuriti iz vode za stidljivim plijenom na obalama voda, da ovi ne stignu ni shvatiti opasnost. I prije nego žrtva ima vremena da padne u stanje šoka i straha najčešće je već ovim snažnim čeljustima povučena u dublje vode gdje je udavljena.

Pol mladunčadi određuje temperatura

Mužjaci se pare sa što je moguće više ženki kad dođe sezona parenja. Nakon toga ženke prave gnijezda u koja će položiti između 15 do 80 jaja u ovisnosti od vrste krokodila. Položaj gnijezda je dobro probran tako da se smanji opasnost od poplave. Jaja su duga oko desetak centimetara, otprilike dvije veličini kokošjeg jajeta. U ovisnosti od vrste krokodila, inkubacija traje od dva do tri mjeseca. Za razliku od, recimo, sisara gdje je pol određen u trenutku začeća preko hromosoma, kod krokodila odlučujući faktor na pol mladih ima temperatura inkubacije, baš kao i kod mnogih kornjača i nekih guštera. Kod velike većine krokodila i aligatora iz jaja koja su se razvijala na temperaturama od 28 do 31 °C će se izleći ženke. Od 31 do 32 °C moguća su oba pola, te mužjaci od 32 do 33 °C. Preko 33 do 34 °C će opet zavisi od vrste, kod većine krokodila će opet biti ženke, a kod američkog aligatora mužjaci. Padne li temperatura ispod 27 °C mladi se najverovatnije neće razviti u jajetu, s druge strane malo više od 34 °C će uzrokovati degenerisane mlade koji se takođe najverovatnije neće izleći.

Velika je stopa smrtnosti kod mladih, što zbog temperaturnih promjena dok se još razvijaju u jajetu, te mnogih grabežljivaca na jaja, do toga da su prilično lak plijen nakon što se izlegu. Smatra se da je stopa smrtnosti kod mladih nekih devedeset posto od kad se izlegu do prve godine. Nakon toga ova bića postaju sve opreznija, odraslija i opasnija. U prirodi odrasli krokodili i nemaju mnogo neprijatelja izuzevši rijetke napade od lavova ili slonova i to uglavnom kad ovi pokušaju da napadnu njihove mlade. Ako su dovoljno sretni da ne sretnu glavnog neprijatelja - čovjeka onda mogu poživjeti i više od pedesetak godina.

Napadi na čovjeka

Samo nekoliko vrsta krokodila je poznato da napadaju čovjeka. Najpoznatiji su svakako Indo-Pacifički krokodil nađen u južnoj Aziji, Pacifičkim ostrvima i sjevernoj Australiji, kao i Nil krokodil iz Afrike. U Australiji je Indo-Pacifički krokodil nazvan “saltwater” (“slanovodni” – morski). Ovo inače i nije najbolje ime jer se ovi krokodili mogu naći i u slatkim vodama i jezerima, pa ime može navesti na pogrešan i koban zaključak kao što se to dešavalo u pojedinim slučajevima.
Pored ove vrste, u Australiji postoji još jedna vrsta krokodila koja se smatra bezopasnom. Ovi krokodili žive u slatkim vodama a često ih zovu “freshwater” (slatkovodni) krokodil. Obje vrste, i opasni-“saltwater” i manje opasni- “ freshwater”, su nađene u sjevernim dijelovima kontinenta. Njihova staništa se protežu negdje od gradića Rockhampton na istočnoj obali u Queensland-u, do Broome na zapadnoj obali u Western Australia. I jedan i drugi su uglavnom ograničeni na priobalna područja gdje postoje stalne vode, s tim što slatkovodni (freshwater) žive malo više u unutrašnjosti kontinenta i uglavnom bliže izvorima rijeka. Najveći pronađeni “saltwater” krokodil je bio sedam metara dug od njuške do repa.

Saltwater krokodili su izuzetno opasni i ne smije se potcjenjivati niti njihova umješnost u kamufliranju, niti brzina sa kojom napadaju plijen.
Treba imati na umu da godišnje više ljudi strada od Nil i Saltwater krokodila nego od ajkula.

Farme krokodila

Krokodilske farme su relativno nova vrsta agrikulture što znači da se krokodili na farmama još ne mogu smatrati pripitomljenim i domaćim životinjama. U Australiji postoji nekoliko farmi, a jedna od najvećih, zvana “Cairns Crocodile Farm”, ima oko 12 000 ovih životinja na nekih 13 hektara zemlje. Krokodili se uzgajaju uglavnom zbog kože koja se izvozi u Francusku i Japan, dok meso postaje sve popularnije kako u Australiji tako i internacionalno. Uz to se prave i sapuni kao i đubriva od ostataka. Danas se krokodili uzgajaju u nekih dvadeset i pet zemalja uglavnom zbog kože i mesa.

Piše: Sreten Nović
Printer friendly page Send this story to a friend Create a PDF from the article
Za sadržaj svakog komentara je odgovoran autor tog komentara.
Autor Thread



NASLOVNA O KORNJAČAMA O NAMA FORUM DOWNLOAD KONTAKT

Copyright 2015 by www.Kornjace.com  |  Powered by Viva Chelonia © 2015 Viva Chelonia  |  Design by 7dana Impressum