PREHRANA VODENIH KORNJAČA

U ovom članku napisane su osnove prehrane vodenih kornjača koje se najčešće drže na ovim prostorima. To su kornjače iz roda Trachemys: T.scripta elegans – crvenouha, T.scripta scripta – žutouha, T.scripta troostii – trostova kornjača. Ako držite neku drugu vrstu postavite upit na forum! 

Kornjačama je za zdrav rast, razvoj i život potrebna raznolika prehrana. Nažalost, većina ljudi i trgovaca nisu upućeni u pravilnu prehranu kornjača i mnoge životinje žive na komercijalnoj hrani (sušenim račićima i granulama). Takva prehrana uzrokuje zdravstvene probleme, zakržljalost i skraćuje životni vijek kornjača. 

Za početak evo nekoliko činjenica i uputstava o hranjenju vodenih kornjača:

• vodene kornjače ne mogu gutati hranu na suhom, uvijek ih hranite u vodi.
• pri niskim temperaturama kornjače odbijaju hranu, temperatura vode bi trebala biti u skladu sa zahtjevima vrste koju držite.
• hrana za kornjače mora biti sirova i ne smije biti začinjena!
• prehrana mora biti raznolika.
• kornjače imaju velik apetit, u mogućnosti su pojesti puno više hrane nego što im je potrebno, na Vama je da kontrolirate količinu hrane koju će kornjača pojesti.
• hranjenje bi se trebalo odvijati unutar kornjačine nastambe (akvarija), hranjenje u nekoj drugoj posudi nije preporučljivo jer se životinja izlaže šoku (zbog nagle promjene okoline i temperature) te mogućnosti da se razboli.
• hranu možete ubacivati u vodu ukoliko se radi o suhoj hrani ili bilju. Meso je preporučljivo davati direktno iz ruke ili pomoću plastične pincete (kornjače mogu ozlijediti kljun na metalnim pincetama) kako bi se voda što manje zagađivala.
• meso narežite na manje komade kako bi ih kornjače mogle progutati u jednom zalogaju. Kada kornjače moraju kidati meso naprave velik nered u akvariju.
• ukoliko držite više kornjača zajedno pripazite da ne dođe do agresije i obratite pozornost da sve kornjače u smještaju dobe dostatnu količinu hrane.
• nakon hranjenja potrebno je izvaditi sve ostatke hrane iz akvarija kako ne bi trulili i onečišćavali vodu. Ostatke hrane najlakše je pokupiti malom mrežicom za ribe koju možete nabaviti u svakom pet shop-u.

Plastične pincete za hranjenje i mrežica za skupljanje ostataka hrane

Navedene podvrste su svejedi (omnivori). Mlade kornjače je potrebno hraniti svaki dan, najmanje dva puta dnevno. Možete im npr. ujutro davati živu hranu, slatkovodnu ribu ili meso, a navečer granule (provjerenih/poznatih proizvođača). Prehrana mladunaca bi se uglavnom trebala sastojati od proteinske hrane koja je ključna za zdrav rast i razvoj. Također im možete ponuditi i biljnu hranu, ali većina mladih kornjača je odbija. Nemojte forsirati mlade kornjače ako ne žele jesti biljnu hranu. 
Kada kornjače navrše godinu dana hranite ih svaki drugi ili treći dan, jednom dnevno. U toj dobi bi bilo dobro naviknuti kornjače na biljnu hranu. 
U starijoj dobi ih također hranite jedanput svakog drugog ili trećeg dana. Prehrana bi se i dalje trebala bazirati na proteinskoj hrani uz dodatak biljne hrane. Žutouhe kornjače (T. scripta scripta) su u starijoj dobi i do 90% biljojedi! 


1. PROTEINSKA HRANA – hrana životinjskog podrijetla, glavna i najvažnija hrana ovih kornjača. Nju je potrebno davati u kontroliranim količinama jer ukoliko je kornjače ne dobivaju dovoljno neće pravilno rasti i razvijati se, a ukoliko dobivaju previše mogu pre brzo rasti i postati pretile (debele) što je jako loše za njihovo zdravlje. Pretjerivanje sa proteinskom hranom može također oštetiti neke organe (bubrege i jetra) i drastično skratiti životni vijek kornjače. 

Živa hrana je najzdraviji i najprirodniji oblik proteinske hrane. Uz proteine živa hrana sadrži kalcij (te ostale vitamine i minerale) i u kornjačama budi lovačke instinkte. Budite oprezni pri odabiru žive hrane jer ona može sadržavati parazite (ali i otrove) koji mogu naštetiti kornjačama. Nije preporučljivo uzimati životinje iz prirode, uzgojena hrana je sigurnija.
Kornjače ne mogu probaviti dlaku (izuzetak je papagajska kornjača - Macrochelys temminckii), stoga im nemojte davati životinje poput manjih glodavaca. Insekti koji imaju bodlje mogu ozlijediti kornjače, izbjegavajte ih.

Cvrčak, živorotke i ličinka fobasa

Živa hrana koju kornjače smiju jesti: 
Akvarijski (vodeni) organizmi: 
-akvarijski puževi -uzgojeni 
-potočni rakovi -odstraniti kliješta 
-živorotke (guppy, molly, platy, gambusia...) 
-kozice (ghost shrimp, red cherry shrimp) 
Insekti: 
-crvene larve komaraca -smrznuta hrana za ribe 
-tubifex crvi -smrznuta hrana za ribe 
-cvrčci (Acheta domestica, Gryllus assimilis, Gryllus bimaculatus) 
-turkistanski žohari (Blatta lateralis) 
-žohari dubije (Blaptica dubia) 
Beskralježnjaci: 
-kišne gliste/gujavice (Lumbricus terrestris) 
-crvene kalifornijske gliste (Lumbricus rubellus) 
-smrskani puževi 
-puževi golaći 
Živa hrana koju treba davati rjeđe: 
Insekti: 
-ličinke fobasa (Zophobas morio) 
-ličinke brašnara (Tenebrio molitor) 
Živa hrana koju kornjače ne smiju jesti: 
-insekti s bodljama 
-životinje s dlakom 

Riba je također jedna od prirodne hrane vodenih kornjača koja je zdravija od mesa. Ukoliko se radi o većoj ribi koja ima velike i oštre kosti uklonite ih.
Slatkovodne kornjače trebale bi se isključivo hraniti slatkovodnom ribom, jer morska riba može sadržavati veće količine soli koje nisu poželjne. Ponekad se smiju dati fileti morske ribe, ali redovito hranjenje morskom ribom nije preporučljivo.
Ribu je moguće očistiti, nasjeckati meso na manje komadiće i zamrznuti ih. Prije davanja kornjači meso je potrebno odmrznuti i zagrijati na približnu temperaturu akvarijske vode.

Kederi i pastrva

Riba koju kornjače smiju jesti: 
-potočna pastrva (Salmo trutta) 
-uklija/keder (Alburnus alburnus) 
-štuka (Esox lucius) 
-smuđ (Stizostedion lucioperca) 
-bodorka (Rutilus rutilus) 
-lipljen (Thymallus thymallus) 
-crvenperka (Scardinius erythrophthalmus) 
-losos (Oncorhynchus nerka) 
-jegulja (Anguilla anguilla) 
Riba koju treba davati rjeđe: 
-filetirana morska riba 
Riba koju kornjače ne smiju jesti: 
-morska riba 
-ribe s bodljama 
-masna riba/masni dijelovi (šaran, som) 
-zlatne ribice 

Meso je hrana koja je relativno dostupna većini ljudi i nije loša za kornjače ako je dio uravnotežene prehrane. Možete davati čisto meso, ali i iznutrice. Iznutrice poput jetra, bubrega, srca su jaka (visokoproteinska) hrana i ne valja ju davati pre često! Treba izbjegavati masno meso i odstraniti masne dijelove jer ako ih kornjače neće moći probaviti povratit će. Meso možete davati svježe ili ga možete nasjeckati na komadiće/porcije i zamrznuti. Po potrebi ga odmrzavate i dajete kornjačama. Meso bi trebalo biti slične temperature kao voda u akvariju. 
S mesom općenito ne valja pretjerivati, kornjače koje se primjerice isključivo hrane piletinom ss 10-15 godina starosti počnu imati problema s radom bubrega i jetre!

Pileće bijelo meso, pileća jetrica i goveđe srce

Meso koje treba davati rjeđe: 
-sirova piletina (pileća prsa, srca...) 
-sirova puretina 
-govedina (goveđe srce) 
Meso koje kornjače ne smiju jesti: 
-masni dijelovi mesa 
-salame 
-šunke 
-kobasice 
-mljeveno meso (opasnost od gušenja) 

Suha (komercijalna) hrana – granule/briketi, sušeni račići (grammarusi), sušene ribice... su samo dodatna hrana. Ako se kornjače isključivo hrane suhom hranom one neće pravilno rasti i razvijati se. Granule sadrže proteine, kalcij, fosfor, masti, mnoge su obogaćene vitaminima i nisu loše ukoliko ih se kombinira sa ostalom (prirodnom) hranom. Koristite samo provjerene proizvođače kao npr. Tetra, JBL, Nutrafin, Exo Terra…nemojte svojim kornjačama davati “no name” granule jer je velika šansa da ne sadrže nikakve korisne sastojke. 
Sušeni račići (grammarus) nisu baš dobra hrana za kornjače jer ne sadrže previše korisnih tvari. Možete ih ponuditi rijetko, u malim količinama kao poslasticu.

Poznate komercijalne hrane za vodene kornjače

2. BILJNA HRANA – također je važan dio prehrane. Uravnotežene količine biljne i proteinske hrane osiguravaju kornjači dug i zdrav život. Mnoge kornjače nažalost odbijaju biljnu hranu, no uz malo truda moguće ih je naviknuti na nju. Kornjače privlači crvena boja, što pri navikavanju kornjača na biljnu hranu uveliko pomaže. U tom slučaju im možete ponuditi mrkvu, crvenu salatu, jagodu i lubenicu (ne pre često!). 

Vodeno bilje je najzdravija i najprirodnija biljna hrana. Kornjačama u prirodi je gotovo uvijek dostupna što znači da je za razliku od proteinske hrane možete davati u neograničenim količinama. Nažalost vodeno bilje je gotovo nemoguće uzgajati u istom akvariju sa odraslim primjerkom crvenouhe ili žutouhe kornjače jer sve polome/unište ili pojedu. Vodeno bilje možete uzgajati u zasebnom akvariju ili ga kupovati.

Vodena leća, vodeni zumbul, vodena kuga i rogolist

Vodeno bilje koje kornjače smiju jesti: 
-amazonka (Echinodorus amazonicus) 
-vodena kuga (Elodea sp., Egeria sp.) 
-rogolist (Ceratophyllum demersum) 
-vodena leća (Lemna minor) 
-velika vodena leća (Spirodela sp.) 
-vodeni zumbul/vodena orhideja (Eichhornia crassipes) 
-vallisneria (Vallisneria sp.) 
-cabomba (Cabomba sp.) 
-limnophila (Limnophila sessiliflora) 
-krocanj (Myriophyllum aquaticum) 
Vodeno bilje koje treba davati rjeđe: 
-vodena salata (Pistia stratiotes) 
-plivajuća nepačka (Salvinia natans) 
Vodeno bilje koje kornjače ne smiju jesti: 
-lopoč (Nymphaea sp.) 
-bacopa (Bacopa sp.) 
-vodeni orašac (Trapa natans) 
-azolla (Azolla sp.) 

Povrće je dobra zamjena za vodeno bilje i dostupnije je. Postoji povrće koje je dozvoljeno davati stalno i u neograničenim količinama, ali i ono koje se može samo povremeno davati. Pojedino povrće je zabranjeno davati jer sadrži oksalnu kiselinu koja sprječava upijanje kalcija. Čak i ako se kornjače povremeno hrane takvom hranom posljedice će biti iste. Npr. špinat koji je kornjača pojela blokirat će upijanje kalcija mjesecima što ima jako loš utjecaj na njene kosti i oklop. Povrće je potrebno dobro oprati prije davanja kornjačama.

Crvena salata, matovilac i rimska salata

Povrće koje kornjače smiju jesti: 
-matovilac (Valerianella locusta) 
-rimska salata (Lactuca sativa L. var. longifolia) 
-zelena salata (Lactuca sativa) 
-crvena salata (Lactuca sativa "Lollo rosso") 
-tikvica (Cucurbita pepo) 
-mrkva (Daucus carota sativus) 
-lišće maslačka/radiča (Taraxacum officinale) 
-artičoka (Cynara cardunculus var. scolymus) 
Povrće koje treba davati rjeđe: 
-rikola (Eruca sativa) 
-endivija (Cichorium endivia) 
-raštika (Brassica oleracea var. viridis) 
-smeđa gorušica (Brassica juncea) 
-repa (Brassica rapa) 
-krastavac (Cucumis sativus) 
-buča (Cucurbita sp.) 
-cikorija (Cichorium endivia) 
Povrće koje kornjače ne smiju jesti: 
-špinat (Spinacia oleracea) 
-cikla (Beta vulgaris) 
-brokula (Brassica oleracea var. italica) 
-kupus/zelje (Brassica oleracea var. sabauda) 
-blitva (Beta vulgaris) 
-peršin (Daucus carota sativus) 
-kelj (Brassica oleracea var. sabellica) 
-rabarbara (Rheum rhabarbarum) 
-rajčica/paradajz (Solanum lycopersicon) 
-grašak (Pisum sativum) 
-kukuruz (Zea mays) 
-celer (Apium graveolens) 
-patlidžan (Solanum melongena) 
-cvjetača/karfiol (Brassica oleracea var. botrytis) 
-paprika (Capsicum spp.) 
-krumpir (Solanum tuberosum) 

Voće nije preporučljivo prečesto davati jer organizam kornjače nije stvoren za probavljanje šećera. To je samo poslastica koju nije poželjno davati češće od jednom svaka 2-3 mjeseca.

Jabuka, grožđe i jagoda

Voće koje treba davati rjeđe: 
-jabuka (Malus domestica) 
-banana (Musa acuminata) 
-borovnica (Vaccinium myrtillus) 
-malina (Rubus idaeus) 
-kupina (Rubus fruticosus) 
-dinja (Cucumis melo) 
-grožđe (Vitis spp.) 
-papaya (Carica papaya) 
-jagode (Fragaria spp.) 
-lubenica (Citrullus lanatus) 
Voće koje kornjače ne smiju jesti: 
-smokva i smokvino lišće (Ficus carica) 
-avokado (Persea americana) 
-trešnja (Prunus spp.) 
-naranča (Citrus sinensis) 


3. DODACI PREHRANI – nisu nužni ako se kornjača hrani pravilno, ali su svakako dobro došli. U pet shopovima je moguće nabaviti različite vitamine za gmazove i kornjače. Takvi preparati obično dolaze u obliku kapi ili praha koji se stavljaju na hranu i sadrže najvažnije vitamine. Važno je pridržavati se uputstva jer ako se pretjera može doći do hipervitaminoze. Nakon što iskoristite dozu vitamina potrebno je napraviti pauzu od nekoliko mjeseci. Koristite preparate poznatijih proizvođača i izbjegavajte vitaminske kapi koje se stavljaju u vodu jer od toga kornjače nemaju nikakve koristi.
Osim vitamina poželjno je dodavati kalcij. Najjednostavniji i najjeftiniji način je davati sipinu kost. Potrebno je odstraniti tvrde dijelove i ubaciti kost u akvarij. Ako kornjača ne želi jesti kost možete je namrviti u prah i posipati po komadu mesa. Nikako nemojte ostavljati kost da pluta po akvariju nekoliko dana jer se može pokvariti i zagaditi vodu! Osim sipine kosti možete koristiti kalcij u prahu za gmazove.
U pet shopovima ćete često pronaći bijele blokove “kalcija” u obliku kornjače. Ti blokovi su samo još jedna komercijalna stvar koja se prodaje uz posudu s palmicom i račićima novim vlasnicima kornjača. Taj blok bi se trebao topiti u vodi i sprječavati mekšanje oklopa kod kornjača, ali osim što otapanjem otvrdne vodu nema drugih korisnih funkcija. Veće kornjače ponekad grizu i jedu te blokove, ali u nekim istraživanjima je dokazano da je kalcij u pogrešnom obliku i da od njega nema nikakve koristi. U svakom slučaju ih izbjegavajte.

Vitamini, sipine kosti, kalcij u prahu, blok kalcija

Ostalo što kornjače ne smiju jesti: 
-agrumi
-orasi, lješnjaci, bademi...
-gljive
-sir
-kruh
-grickalice (čipsevi, štapići...) 

Sam popis možete isprintati da vam je uvijek pri ruci: 
trachemys_prehrana(v1).pdf (163 KB)